Problematično neprijavljivanje zločina počinjenih iz mržnje

Samo istraživanje je provedeno na uzorku od 2.438 ispitanika u 18 općina i gradova u BiH. Lokacije su, kako je pojašnjeno, identifikovane na temelju konzistentno visokog broja incidenata i krivičnih djela počinjenim iz mržnje, prema bazi podataka OSCE-a.

Zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Thomas Busch je kazao da, iako je postignut izvjestan napredak na putu pomirenja, još uvijek postoje predrasude i netolerancija. Naveo je da istraživanje ne govori samo o problemima, već nudi i rješenja.

“Trebamo ulagati napore da se efektno borimo protiv neprijavljivanja zločina počinjenih iz mržnje“, kazao je on.

Stefan Almehagen Sandstad, otpravnik poslova Norveške ambasade je naveo kako je veoma problematično da se većina zločina iz mržnje ne prijavljuje, te se nada da će nakon ovog istraživanja uslijediti djelovanje vlasti u BiH po ovom pitanju.

Prije samog predstavljanja istraživanja, Halisa Skopljak, vršiteljica dužnosti šefa Sekcije za vladavinu prava pri OSCE-u,  pojasnila je da Misija već duži niz godina radi monitoring na osnovu kojeg godišnje evidentira u prosjeku 150 incidenata koji su prijavljeni.

Monitoring je pokazao, kazala je Skopljak, i da se samo mali broj incidenata prijavljuje u odnosu na stvarni broj.

“Neprijavljivanje je za posljedicu imalo poteškoće u formiranju pravilnog institucionalnog odgovora, nastavak podjele u društvu, polarizaciju etničkih grupa i porast nepovjerenja u institucije“, kazala je ona.

Samo istraživanje je predstavio profesor Paul Iganski, stručnjak u oblasti metodologije istraživanja, krivičnog prava i djela učinjenih iz mržnje, koji je među ključnim rezultatima ocijenio da je 18 posto ispitanika navelo da je iskusilo potencijalno krivično djelo ili incident u proteklih godinu dana. Prema njegovim riječima, 15 posto ispitanika vjeruje da je to bilo motivirano predrasudom.

“Ispitanici su doživjeli ukupno 562 potencijalna krivična djela i incidenta učinjena iz mržnje barem jednom u proteklih 12 mjeseci“, navodi se u istraživanju.

Istraživanje je pokazalo da je najčešći vid incidenata i krivičnih djela uključivao lične uvrede, verbalne napade, uvredljive geste i uznemiravanje. Lične su bile češće od uvreda na internetu.

S druge strane, istraživanje je pokazalo i da se policiji najmanje prijavljuju lične uvrede i verbalni napadi, a najviše namjerno nanošenje štete spomenicima i grobovima, te namjerno uništenje ili oštećenje imovine.

Profesor Iganski je skrenuo pažnju na dio istraživanja koji je sproveden sa ženama, a prema kojem je 57 posto ispitanica navelo da je doživjelo da je neko koristio riječi ili gestikulaciju usmjerene protiv njih, a koje su održavale nepoštivanje, predrasude ili mržnju.

Među preporukama u istraživanju se, između ostalog, navodi da treba uskladiti zakonodavni okvir u oblasti krivičnog i prekršajnog prava zbog uklanjanja nedosljednosti i osiguravanja odgovarajuće sankcije za djela motivisana predrasudama.

“Posebnu pažnju treba posvetiti rješavanju problema uvredljivog ponašanja, prijetnji i uznemiravanja na javnim mjestima i internetu“, stoji u istraživanju.

Također je preporučeno da se uspostave mehanizmi koji će se temeljiti na dokazima te jasnim podacima i istraživanju, koji bi mogli potaknuti žrtve da se uključe u krivičnopravni proces, uključujući osiguravanje različitih načina prijavljivanja.

Ovo istraživanje je provođeno od juna do septembra 2023., a finansirano uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške.