Zakon o osnivanju vrhovnog suda BiH vraćen Ustavnopravnoj komisiji

Državni parlamentarci su glasali protiv mišljenja Ustavnopravne komisije, nakon čega je Prijedlog zakona vraćen na razmatranje, potvrdio je za Detektor zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović.

Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma, nakon glasanja je rekao da je Komisija dužna sačiniti novo mišljenje.

Predlagač zakona Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zastupnik Naroda i Pravde, rekao je da je “BiH jedina zemlja u regionu i država u Evropi koja nema vrhovni sud ili instituciju u smislu tijela koje će biti zadužemo za ujednačavanje sudske prakse“.

Zvizdić je podsjetio da je osnivanje vrhovnog suda na nivou države obaveza iz Mišljenja Evropske komisije i realizacija preporuka Venecijanske komisije, te da bi se njegovim osnivanjem garantovala institucionalna pravna sigurnost svim građanima, na način da se uspostavi pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.

“Time bi vrhovni sud bio svojevrsna trećestepena pravosudna institucija kakvu BiH nije imala, a kakva joj je neophodna“, rekao je.

Prijedlogom zakona predviđa se osnivanje Zajedničkog kolegija vrhovnih sudova, koji bi činili predsjednik Vrhovnog suda te predsjednici Apelacionog odjeljenja Suda BiH, vrhovnih sudova Republike Srpske i Federacije te Apelacionog suda Brčko distrikta BiH, koji bi na kolegiju razmatrali aktuelna pitanja iz sudske prakse, nacrte zakona i drugih propisa važnih za rad sudova.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH, koji su dali podršku usvajanju ovog zakona, naveli su da je u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji naznačeno je da je jedan od ključnih prioriteta “temeljno unaprijedini institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini“.

“Ovakvo specifično uređenje BiH s četiri pravosudna sistema zahtijeva uspostavljanje jednog pravosudnog tijela za ove potrebe. Venecijanska komisija preporučila je uspostavljanje vrhovnog suda još 2012. godine. Ovo je samo jedna od brojnih preporuka Venecijanske komisije, koje BiH do sada nije ispoštovala“, navode iz Delegacije EU u BiH.

Milan Petković, član Ustavnopravne komisije i zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), rekao je da ne postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona jer u “Ustavu BiH je jasno definisano da je nadležnost pravosuđa na entietima“. Dodao je BiH jedina zemlja koja ima dva vrhovna suda i da smo po tome “najnapredniji u Evropi“.

“Apsolutno nemamo potrebu za osnivanjem novog suda. Sudska praksa se ne mora ujednačavati samo stavom nekog budućeg vrhovnog suda, to mogu entitetski vrhovni sudovi, što se djelimično čini. Sudska praksa nije izvor prava. Ukoliko vrhovni sudovi zauzmu neko stanovište ili ujednače neku sudsku praksu, to ne obavezuje nižestepene sudove niti jednog sudiju da sudi prema zauzetom stanovištu nekog suda, nego je obaveza suda da sudi isključivo prema zakonu i ustavu“, rekao je Petković.

Milorad Kojić, zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu je rekao da neće podržati nikada odluku o osnivanju novog suda, osim apelacionog.

Detektor je ranije pisao da je Evropska komisija u svojim izvještajima za BiH godinama naglašavala da se mora donijeti zakon o sudovima BiH, zbog čega ga je svrstala u 14 prioriteta za približavanje članstvu u Uniji. Ovaj zakon predviđa formiranje drugostepenog suda, čiju funkciju sada obavlja Apelaciono vijeće Suda BiH. Ali političari se godinama nisu mogli dogovoriti gdje će novi apelacioni sud biti smješten, te za šta će se sve suditi pred državnim sudovima.

Zvizdić navodi da njegov prijedlog odnosno formiranje vrhovnog suda BiH nije planirano u novom Zakonu o sudovima. Smatra da se to može regulisati donošenjem posebnog, lex specialis zakona, s obzirom na to da sada u BiH imamo neujednačenu sudsku praksu i različito postupanje sudova u istim ili sličnim situacijama.

“Osnivanjem vrhovnog suda BiH završila bi se piramida pravosuđa u Bosni i Hercegovini jer je poznato da sve države regiona, a i najveći dio država EU imaju poseban vrhovni sud kao trećestepeni organ koji se bavi ujednačavanjem sudske prakse i zaštitom pravne sigurnosti svih građana“, navodi se u predloženom zakonskom rješenju.

Zlatan Begić, zastupnik Demokratske fronte kaže da osobe iz pravne struke smatraju da je potreban vrhovni sud u BiH.

“Naravno ovdje imamo politički stav od zastupnika izabranih, tu je riječ o političkom konceptu i sada se pokušava braniti. Ta nadležnost je davno djelimično prenesena. Donesen je Zakon o VSTV-u. Imamo pravosudne institucije na nivou države…“, rekao je Begić.

Nadležnosti vrhovnog suda, propisane ovim prijedlogom, propisuju da odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka sudova na nivou BiH, o sukobu nadležnosti između sudova i obavlja obavlja druge poslove utvrđene ovim zakonom osim onih iz nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.