Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Miloš Lukić ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Sutkinja Sena Uzunović je na početku ročišta navela kako se Sud BiH još nije očitovao o prijedlogu Lukićeve Odbrane za spajanje s predmetom Milorada Dodika, s kojim je Lukić bio prvobitno optužen. Predmet je razdvojen zbog Lukićevog zdravstvenog stanja, a sutkinja Uzunović je objasnila da odluka može biti donesena nakon što oba predmeta budu u fazi suđenja.

Branilac Miljkan Pucar rekao je kako je njegov branjenik relativno stabilnog zdravstvenog stanja i da može pratiti suđenje.

Tužilaštvo BiH tereti Lukića da je, kao službena osoba, potpisao obrazac kojim je omogućio da ranije usvojene odluke Narodne skupštine – Odluku o neobjavljivanju odluka Ustavnog Suda BiH i Odluku prema kojoj Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koje donosi visoki predstavnik u BiH – budu objavljene u Službenom glasniku.

“Iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika za BiH obavezujuće i moraju se provoditi, on je propustio odluku da se suzdrži kao službena osoba u institucijama Republike Srpske od njihovog objavljivanja u Službenom glasniku”, navodi se u optužnici Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo će svoje tvrdnje dokazivati materijalnim dokazima, među kojima su, kako su naveli u sudnici, odluka o imenovanju Lukića na poziciju vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika od 8. jula 2023, statut i pravilnik Službenog glasnika, te izvještaj Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) o izuzetoj dokumentaciji iz ove institucije.

Lukić je na pitanje sutkinje Uzunović rekao da razumije šta mu se stavlja na teret.

Pucar je u uvodnoj riječi kazao kako njegov branjenik ne zna šta mu se stavlja na teret osim da je “potpisao obrazac SG32”. On je optužnicu nazvao “klasičnim napadom na ustavni poredak”, te je dodao kako “gospodin Schmidt nema ovlaštenja da donosi zakone”.

“Osporavam da Schmidt ima to ovlaštenje. Da bi Schmidt mogao da donosi zakone, neophodna mu je potvrda Savjeta bezbjednosti da može obnašati funkciju visokog predstavnika. On nema potvrdu ni PIC-a ni Savjeta bezbjednosti”, rekao je Pucar.

Prema njegovim riječima, Lukić je bio dužan da provede odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

“Ono što donese Narodna skupština mora da se objavi u Službenom glasniku. Ako se to ne uradi, to je krivično djelo, za koje je propisana zatvorska kazna”, rekao je Pucar i dodao kako će to dokazati, kao i da je Krivični zakon Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH.

Sutkinja Uzunović je navela kako Sud još nije donio odluku o zahtjevu Odbrane Milorada Dodika za njeno izuzeće.

“Neovisno od činjenice da li će do spajanja predmeta doći, ja vas pozivam na ročište 6. marta, kada je zakazano suđenje Miloradu Dodiku i kada će biti saslušana četiri svjedoka”, kazala je Uznović i dodala kako odluka o spajanju predmeta može biti donesena nakon tog ročišta.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.