Nedjelja, 12 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Miloš Lukić ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Sutkinja Sena Uzunović je na početku ročišta navela kako se Sud BiH još nije očitovao o prijedlogu Lukićeve Odbrane za spajanje s predmetom Milorada Dodika, s kojim je Lukić bio prvobitno optužen. Predmet je razdvojen zbog Lukićevog zdravstvenog stanja, a sutkinja Uzunović je objasnila da odluka može biti donesena nakon što oba predmeta budu u fazi suđenja.

Branilac Miljkan Pucar rekao je kako je njegov branjenik relativno stabilnog zdravstvenog stanja i da može pratiti suđenje.

Tužilaštvo BiH tereti Lukića da je, kao službena osoba, potpisao obrazac kojim je omogućio da ranije usvojene odluke Narodne skupštine – Odluku o neobjavljivanju odluka Ustavnog Suda BiH i Odluku prema kojoj Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koje donosi visoki predstavnik u BiH – budu objavljene u Službenom glasniku.

“Iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika za BiH obavezujuće i moraju se provoditi, on je propustio odluku da se suzdrži kao službena osoba u institucijama Republike Srpske od njihovog objavljivanja u Službenom glasniku”, navodi se u optužnici Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo će svoje tvrdnje dokazivati materijalnim dokazima, među kojima su, kako su naveli u sudnici, odluka o imenovanju Lukića na poziciju vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika od 8. jula 2023, statut i pravilnik Službenog glasnika, te izvještaj Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) o izuzetoj dokumentaciji iz ove institucije.

Lukić je na pitanje sutkinje Uzunović rekao da razumije šta mu se stavlja na teret.

Pucar je u uvodnoj riječi kazao kako njegov branjenik ne zna šta mu se stavlja na teret osim da je “potpisao obrazac SG32”. On je optužnicu nazvao “klasičnim napadom na ustavni poredak”, te je dodao kako “gospodin Schmidt nema ovlaštenja da donosi zakone”.

“Osporavam da Schmidt ima to ovlaštenje. Da bi Schmidt mogao da donosi zakone, neophodna mu je potvrda Savjeta bezbjednosti da može obnašati funkciju visokog predstavnika. On nema potvrdu ni PIC-a ni Savjeta bezbjednosti”, rekao je Pucar.

Prema njegovim riječima, Lukić je bio dužan da provede odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

“Ono što donese Narodna skupština mora da se objavi u Službenom glasniku. Ako se to ne uradi, to je krivično djelo, za koje je propisana zatvorska kazna”, rekao je Pucar i dodao kako će to dokazati, kao i da je Krivični zakon Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH.

Sutkinja Uzunović je navela kako Sud još nije donio odluku o zahtjevu Odbrane Milorada Dodika za njeno izuzeće.

“Neovisno od činjenice da li će do spajanja predmeta doći, ja vas pozivam na ročište 6. marta, kada je zakazano suđenje Miloradu Dodiku i kada će biti saslušana četiri svjedoka”, kazala je Uznović i dodala kako odluka o spajanju predmeta može biti donesena nakon tog ročišta.

Najčitanije
Saznajte više
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku