Utorak, 16 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Miloš Lukić ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Sutkinja Sena Uzunović je na početku ročišta navela kako se Sud BiH još nije očitovao o prijedlogu Lukićeve Odbrane za spajanje s predmetom Milorada Dodika, s kojim je Lukić bio prvobitno optužen. Predmet je razdvojen zbog Lukićevog zdravstvenog stanja, a sutkinja Uzunović je objasnila da odluka može biti donesena nakon što oba predmeta budu u fazi suđenja.

Branilac Miljkan Pucar rekao je kako je njegov branjenik relativno stabilnog zdravstvenog stanja i da može pratiti suđenje.

Tužilaštvo BiH tereti Lukića da je, kao službena osoba, potpisao obrazac kojim je omogućio da ranije usvojene odluke Narodne skupštine – Odluku o neobjavljivanju odluka Ustavnog Suda BiH i Odluku prema kojoj Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koje donosi visoki predstavnik u BiH – budu objavljene u Službenom glasniku.

“Iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika za BiH obavezujuće i moraju se provoditi, on je propustio odluku da se suzdrži kao službena osoba u institucijama Republike Srpske od njihovog objavljivanja u Službenom glasniku”, navodi se u optužnici Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo će svoje tvrdnje dokazivati materijalnim dokazima, među kojima su, kako su naveli u sudnici, odluka o imenovanju Lukića na poziciju vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika od 8. jula 2023, statut i pravilnik Službenog glasnika, te izvještaj Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) o izuzetoj dokumentaciji iz ove institucije.

Lukić je na pitanje sutkinje Uzunović rekao da razumije šta mu se stavlja na teret.

Pucar je u uvodnoj riječi kazao kako njegov branjenik ne zna šta mu se stavlja na teret osim da je “potpisao obrazac SG32”. On je optužnicu nazvao “klasičnim napadom na ustavni poredak”, te je dodao kako “gospodin Schmidt nema ovlaštenja da donosi zakone”.

“Osporavam da Schmidt ima to ovlaštenje. Da bi Schmidt mogao da donosi zakone, neophodna mu je potvrda Savjeta bezbjednosti da može obnašati funkciju visokog predstavnika. On nema potvrdu ni PIC-a ni Savjeta bezbjednosti”, rekao je Pucar.

Prema njegovim riječima, Lukić je bio dužan da provede odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

“Ono što donese Narodna skupština mora da se objavi u Službenom glasniku. Ako se to ne uradi, to je krivično djelo, za koje je propisana zatvorska kazna”, rekao je Pucar i dodao kako će to dokazati, kao i da je Krivični zakon Republike Srpske u skladu sa Ustavom BiH.

Sutkinja Uzunović je navela kako Sud još nije donio odluku o zahtjevu Odbrane Milorada Dodika za njeno izuzeće.

“Neovisno od činjenice da li će do spajanja predmeta doći, ja vas pozivam na ročište 6. marta, kada je zakazano suđenje Miloradu Dodiku i kada će biti saslušana četiri svjedoka”, kazala je Uznović i dodala kako odluka o spajanju predmeta može biti donesena nakon tog ročišta.

Najčitanije
Saznajte više
NSRS raspravlja o dokumentu kojim Ustavni sud RS osporava ovlaštenja visokog predstavnika
Narodna skupština Republike Srpske sutra će na posebnoj sjednici raspravljati o Obavještenju Ustavnog suda Republike Srpske u kojem se osporava pravo visokog predstavnika da nameće zakone u Bosne i Hercegovini i kritikuju odluke Ustavnog suda BiH.
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.