Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Kantonalni i Općinski sud u Sarajevu. Foto: BIRN BiH

Optuženi Arnautović tražio je izuzeće tužioca sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Samira Selimovića, tvrdeći da je uključen u “pravosudnu mafiju” i da nije postupao profesionalno po prijavi koju mu je on ranije dostavio sa dokumentima.

“Ja sam podnio zahtjev i krivičnu prijavu protiv tužioca koji je dio pravosudne mafije i dao sam papire tužiocu, želim da ga se izuzme iz mog slučaja jer ne želim da mi takva osoba bude uključena”, kazao je optuženi.

“Ili me osudite po hitnom postupku da ja idem da ležim”, naveo je Arnautović.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Igor Todorović je zatražio da se u roku od sedam dana dostavi pismeni zahtjev, uz obrazloženje za izuzeće tužioca.

U ovom predmetu optužnica je potvrđena u oktobru 2017. godine, ali je početak suđenja odgađan zbog više razloga.

Aliji Delimustafiću se optužnicom na teret stavlja da je od 2009. do 2016. godine organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine – uglavnom umrlih osoba na području Sarajeva – pribavivši imovinsku korist u iznosu većem od deset miliona konvertibilnih maraka.

Uz Aliju Delimustafića, optužnicom su obuhvaćeni Izet Musić, Zoran Lončar, Emir Karača, Elvira Kreho, Džemal Karić, Lejla Cerić, Suada Hadžić, Edina Mutevelić, Kemo Kapur, Enver Delimustafić, Samira Skorupan, Sead Hadžić, Zaim Spahović, Ševala i Edin Arnautović, Hamdija Habul, te nekoliko pravnih lica.

Na teret im je stavljen organizovani kriminal, zloupotreba položaja, povreda zakona od strane sudije, pranje novca, krivotvorenje isprave, prevara i pomoć počiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.

Termin novog suđenja je 13. februar.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.