Ovo bi moglo biti i zadnje imenovanje za koje je sigurno preuzimanje funkcije u 2024. godini, pokazuje analiza Detektora. Naredna imenovanja ovisit će o usvajanju novih izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, koje su predložene za sjednicu Parlamenta BiH krajem januara, ali i procedura koje je potrebno provesti za formiranje Odjela za provedbu po izvještajima unutar Vijeća.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta bit će drugi od tri koraka kojima se planira produžiti rok za formiranje ovog odjela. Prema prvobitno usvojenim izmjenama, trebao je biti formiran do 23. decembra 2023. godine i, između ostalog, treba provjeravati finansijske izvještaje nosilaca pravosudnih funkcija u roku od 30 dana od preuzimanja funkcije.

Izmjenama koje će se naći na sjednici Parlamenta, novi rok za formiranje Odjela će biti 23. mart, a izvještaji će se provjeravati u roku od 30 dana od imenovanja sudija i tužilaca.

Imenovanja bez preuzimanja funkcije

Nakon imenovanja sudija i tužilaca u decembru prošle godine, raspisan je konkurs za više od 70 mjesta u pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini. To je drugi trenutno otvoreni konkurs po čijem okončanju će se imenovanja vršiti uslovno, navodi za Detektor Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a.

Prema raspisanom konkursu VSTV, u Vrhovni sud Republike Srpske bi trebalo imenovati troje sudija, pri čemu će jedan biti raspoređen na građanski, a dva na krivični referat.

Na konferenciji „EU podrška reformama pravosuđa u BiH – Postignuti rezultati i budući strateški pravci”, Daniela Milovanović, predsjednica ovog suda je kazala kako je zabrinuta zbog priča prema kojima se ne očekuje brzo okončanje ovog konkursa.

“Nećemo imati efikasnost ako to tako bude”, navela je Milovanović.

“Vrhovni sud je prošle godine dobio proširenje. Ja se zahvaljujem Savjetu na imenovanju triju sudija, ali nama opet trebaju sudije”, kazala je Milovanović navodeći da zbog smrti i odlaska u penziju opet imaju manjak sudija.

Trenutno je nemoguće da imenovani nosioci pravosudnih funkcija preuzmu dužnost, kaže Lagumdžija i pojašnjava da uslovna imenovanja podrazumijevaju da ona ne budu poništena u upravnom sporu, a da provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija teku paralelno s procesom imenovanja.

Dosadašnja praksa podrazumijevala je da se na sjednici pri imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija odredi i datum njihovog preuzimanja funkcije. Zbog formiranja Odjela, koji treba provjeravati finansijske kartone, to će u ovoj godini biti nemoguće.

Izmjene i dopune Zakona kojima se formira Odjel podrazumijevale su da on funkcionira od 23. decembra. Ovaj rok nije bio dovoljan za formiranje, o čemu je ranije pisao Detektor, zbog čega je na oktobarskoj sjednici usvojen zaključak kojim se od Vijeća ministara traži produženje roka.

Dva i po mjeseca kasnije Vijeće ministara je usvojilo produženje roka do 23. marta, te izmjene uputilo ka Državnom parlamentu.

Ni novi rok neće biti dovoljan za formiranje Odjela i njegovo funkcioniranje.

Kako navode iz VSTV-a, u novembru 2023. godine usvojene su izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Vijeću koje se odnose na formiranje Odjela. Iz ove institucije napominju da je za popunjavanje radnih mjesta potrebno odobrenje Vijeća ministara za zapošljavanje, a prije toga i pozitivno mišljenje Ministarstva finansija i trezora.

“Mi smo išli ka Vijeću ministara za odobravanje sredstava za prijem 14 ljudi, ali ni do dan-danas tu tehničku odluku nismo dobili”, navodi Lagumdžija.

Iz VSTV-a kažu da su poslane tri urgencije, ali da informacija o statusu zahtjeva nije dostavljena. Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit Detektora o statusu ovog zahtjeva.

Osim odobrenja Vijeća ministara, za funkcioniranje Odjela potrebno je angažirati i strane stručnjake te zaposliti ljude koji će provjeravati finansijske izvještaje.

Prema dosadašnjoj praksi, ova procedura traje šest mjeseci i duže, navodi Lagumdžija.

Ovaj vremenski period podrazumijeva provedbu procedure pred Agencijom za državnu službu, a potom i provjere u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

“Tek kad se sve to završi, oni kreću s radom”, kaže on i dodaje kako članovi Odjela tada ispituju imovinske kartone, nakon čega sudije i tužioci mogu i preuzeti funkciju na koju su ranije imenovani.

Lagumdžija je na jednoj od ranijih sjednica naveo kako ne misli da bi Odjel prije septembra mogao početi s radom.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, navodi da činjenica da nisu odobrena sredstva za funkcioniranje Odjela pokazuju na određene probleme u vezi s primjenom izmjena i dopuna Zakona.

“Zavrzlame u vezi sa samim tumačenjem primjene novih odredaba Zakona nisu sasvim slučajne, njima se pokušava opstruisati na sve načine i rad Odjela i primjena odredbi koje se tiču provjera imovinskih kartona”, navodi Korajlić.

Napominje kako je novi rok koji je dat, do 23. marta, i dalje kratak i da je VSTV već upozorio da to neće biti dovoljno vremena da Odjel profunkcionira.

„Imamo konkurs za veliki broj sudija i tužilaca. (…) Postavlja se pitanje šta će biti s tim pozicijama za koje su raspisani konkursi – hoće li biti popunjene ili ćemo imati blokadu rada pojedinih institucija”, kaže Korajlić.

Odgoda primjene Zakona omogućila bi imenovanje sudija za Kantonalni sud u Sarajevu u kojem nedostaje deset sudija, a za koji je konkurs raspisan, navodi Lagumdžija. Dodaje kako je novac za njihovo imenovanje obezbijeđen, a na ovaj način bi se mogla izbjeći provjera finansijskih izvještaja.

Upitan izbor članova Vijeća

Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Kraj 2024. i početak 2025. godine označavaju kraj mandata četiri člana VSTV-a. Njihov reizbor neće moći biti izvršen bez uspostave Odjela.

Lagumdžija navodi da je, osim zatraženog prolongiranja roka za formiranje Odjela, upućena i inicijativa kojom se traži da članovi Vijeća stupe na dužnosti prije nego im se provjere imovinski kartoni.

Istek mandata članova Vijeća i njihov reizbor u ovakvim uslovima će, prema mišljenju Korajlić, utjecati i na sam način izbora Vijeća i donošenje odluka.

“Imamo veliku brljotinu koja je napravljena jer se nije na vrijeme razmišljalo, niti su se revidirale odredbe Zakona”, navodi ona, napominjući da dodatne opstrukcije i pitanje usvajanja novih izmjena jasno pokazuju da je primjena ovog zakona upitna.

Korajlić pojašnjava i da praksa mijenjanja zakona na ovaj način nije novost, s obzirom da su pri usvajanju Zakona o sukobu interesa bile potrebne izmjene, zbog čega se primjena odužila na period duži od godinu dana.

“Nažalost, imamo iskustva u jednom neprofesionalnom i neozbiljnom pristupu zakonskim rješenjima, ali je pitanje da li je to nesposobnost, neznanje ili namjerna začkoljica kojom se sprečava primjena zakona”, kaže Korajlić.

Ona smatra da je VSTV nakon godina priprema kasno reagirao u sprečavanju problematičnih odredaba izmjena zakona. VSTV je i ranije kritikovan zbog sporog reagovanja u nekim slučajevima.