“S obzirom da je Tužilaštvo BiH u svom radu došlo do dokaza koji upućuju na nezakonitosti prilikom izdavanja službenih i počasnih službenih legitimacija OSA-e BiH, pozivaju se svi građani koji nisu aktivni ili penzionisani zaposlenici ove agencije da posjedovanje legitimacije prijave Tužilaštvu BiH”, objavljeno je.

Za Detektor iz ove institucije pojašnjavaju da je poziv upućen onima koji nisu bili zaposlenici OSA-e a koji su od nekoga nezakonito dobili ovaj dokument.

“Nezakonito su dobili značku i treba o tome da obavijeste Tužilaštvo BiH, kako ne bi snosili posljedice”, navodi se u odgovoru Tužilaštva, koje nije odgovorilo ko je izdavao takve dokumente, ali su potvrdili da je riječ o posljednjoj istrazi u vezi s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem. On se trenutno nalazi u pritvoru nakon što je uhapšen sa suspendovanim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcem zbog zloupotrebe položaja i krivotvorenja službene isprave.

Službene iskaznice OSA-e reguliše pravilnik koji, između ostalih, donosi generalni direktor, navodi se na njihovoj stranici.

Ranije je Tužilaštvo BiH kritikovano za izrazitu netransparentnost i otvorenost prema javnosti i medijima, a advokati s kojima je Detektor razgovarao kažu da se ne mogu sjetiti nekog sličnog javnog poziva Tužilaštva kao što je ovaj koji je potpisao lično glavni tužilac Milanko Kajganić.

Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. Foto: BIRN BIH

Senad Kreho tvrdi da u 41 godini rada još nije čuo za ovakav slučaj.

Ovaj javni poziv smatra nerazumnim i van osnovne funkcije tužilaštva – da goni izvršioce i dokazuje krivična djela.

“Tužilac goni, njegova osnovna funkcija je da goni i dokaže. Sad ima milion lažnih diploma. Zamislite da se poziva neko da prijavi da ima lažnu diplomu, a stekao 300.000 maraka”, kaže on.

Advokat Ifet Feraget naglašava da ne želi špekulisati, ali da pretpostavlja kako je iza ovog poziva neki jak razlog “da se ljudi malo probude”. Ipak misli da je riječ o interesantnoj i kompleksnoj pravnoj situaciji.

Da li će neko biti krivično gonjen ili ne, kako kaže, jeste diskreciono pravo Tužilaštva.

“Ako imamo pretpostavku da je neko počinio ovo krivično djelo, prije svega treba znati okolnosti slučaja, ali ako pretpostavimo da se neko javi a da je imao ovakvu legitimaciju, opet je stvar Tužilaštva da izvrši procjenu i da vidi pod kojim uvjetima, okolnostima i tako dalje”, dodaje.

Feraget pojašnjava da su dvije različite stvari da li se neko prijavio sam zbog toga što zna da je sudjelovao u nekim nezakonitim radnjama ili je neko eventualno dobio takvu legitimaciju pod nekim okolnostima koje možda to opravdavaju.

Ako neko dobrovoljno odustaje od izvršenja nekog krivičnog djela, prema Feragetu, zakon mu daje mogućnost da se oslobodi kazne.

“Sad ne možemo reći ovdje da li neko dobrovoljno odustaje time što se eventualno sam prijavi da je dobio tu legitimaciju. On bi na taj način morao sam i priznati da je s tim planirao sudjelovati u izvršenju krivičnog djela”, kaže on te dodaje kako na osnovu Evropske konvencije svaka osoba uživa privilegiju protiv samooptuživanja.

Milanko Kajganić. Foto: BIRN BiH

Viši istraživač i saradnik za pravne poslove Transparency Internationala u BiH Damjan Ožegović smatra da je taj postupak na neki način “nonsens” jer bi Tužilaštvo trebalo biti, sa ostalim agencijama, tijelo za sprovođenje zakona koje otkriva eventualne počinioce krivičnih djela.

Govoreći o pretpostavljenim motivima iza ovog javnog poziva, Ožegović navodi kako je moguće da Tužilaštvo ne može doći do svih eventualnih počinilaca, odnosno onih koji su stekli ili koji su izdavali ove službene ili počasne legitimacije, ukoliko se radi o velikom broju tih dokumenata.

“Pretpostavka je da ovdje vjerovatno žele da smanje veću štetu nuđenjem amnestije izbjegavanja krivičnog gonjenja”, smatra.

Osim što je na Tužilaštvu da li će nekoga krivično goniti, Ožegović kao bitnu stvar ističe i pretpostavku nevinosti.

“Ovdje ne treba isključiti pretpostavku nevinosti budući da svako onaj koji ima službenu ili počasnu legitimaciju ne mora značiti da je imao saznanja da ono što čini jeste krivično djelo, odnosno da je zabranjeno. Ne znamo tačno na koji način su se izdavale te legitimacije”, kaže on.