Sud je odbio zahtjev Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona da nekadašnjem hrvatskom rukometnom reprezentativcu odredi pritvor, nakon što je uhapšen u porodičnoj kući u Ljubuškom zbog prijave supruge za nasilje u porodici, te neovlašteno držanje oružja.
Pritvor je tražen zbog nasilja i ugrožavanja mira Klare Buntić, a u opisu zahtjeva navodi se da ju je osumnjičeni udarao fenom pa raznim dijelovima tijela, vukao po podu, te nogama udarao u predjelu leđa.
“Posljedicom kojih udaraca je ista zadobila višestruke kontuzijske ozljede glave sa hematomima (…) višestruke kontuzijske povrede grudnog koša“, navodi se, između ostalog, u odbijenom zahtjevu Tužilaštva, a Buntiću su određene mjere zabrane prilaska supruzi i redovnog javljanja u policiju.
Iz rješenja o odbijanju pritvora vidljivo je da Tužilaštvo navodi kako je riječ o nasilju koje se ponavlja, a da se protiv osumnjičenog vodi drugi postupak za nanošenje teške tjelesne ozljede, kada je, također, bio pod uticajem alkohola. Sudija je u rješenju o odbijanju pritvora zaključio da su Klari Buntić nanesene teške tjelesne ozljede, što je vidljivo iz pregleda dokumentacije – fotografija i izjave doktora.
Nakon toga, ovaj sud traži od Županijskog suda da drugi preuzme slučaj jer je majka osumnjičenog njihova uposlenica. U manjoj sredini, kakva je Ljubuški, i ranije se spominjalo da je majka Buntića uposlenica ovog suda, a kako se navodi u rješenju o odbijanju pritvora, roditelji su mu Vinka i Franjo. Vinka Buntić je na stranici Suda navedena kao viši referent za administrativno-tehničke i materijalno-financijske poslove.
Ovakav zahtjev za preuzimanje slučaja trebao je biti pokrenut prije odbijanja određivanja pritvora, smatraju odvjetnici koji su za Detektor analizirali rješenje.
Zdravka Sadžakov, odvjetnica te koordinatorica i voditeljica programa Prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja pri Udruzi “BaBe“, smatra da sudovi u svom radu, osim što moraju biti potpuno objektivni, raditi po zakonu, postupati u razumnim rokovima i transparentno, moraju kod šire javnosti stvarati uvjerenje o svojoj objektivnosti, isključujući svaku moguću sumnju u pristrasnost pri postupanju.
“U slučaju kada sudovi reagiraju tek nakon pritiska javnosti, načelno možemo reći da se radi o obrnutom načinu postupanja te da je takvim situacijama objektivnost sudova kompromitirana“, navodi Sadžakov.
Evo koje još propuste vide u rješenju Suda:
Sud audiosnimak oštećene nazvao “famoznim”
Zdravka Sadžakov. Foto: BIRN BiH
U rješenju u koje je Detektor imao uvid, sudac za prethodni postupak Općinskog suda u Ljubuškom, snimak koji je snimila oštećena, a putem medija je dospio u javnost, naziva “famoznim”.
“Ovaj sudac je, kao i dobar dio javnosti, preslušao sada već famoznu audiosnimku koju je, prema vlastitom priznanju, sačinila oštećena. Iz same snimke se očito, osim raznih zvukova i udaraca, može zaključiti da je iz toga nastala situacija koja je rezultirala ozljedama i na njezinom tijelu“, navodi se u rješenju, kao i da postoji bojazan od ponavljanja krivičnog djela, ali se Sud ipak odlučuje za mjere jer je pritvor najteži za osumnjičenog.
Sadžakov podsjeća da i u pisanju odluka moraju ostavljati dojam profesionalnosti i nepristrasnosti.
“Označavanjem snimke ‘famoznom’, kojim odabirom riječi Sud posve nepotrebno želi ukazati da je sadržaj snimke već poznat široj javnosti, Sud posve neprikladno koristi i cinizam kojemu nije mjesto u sudskim odlukama, te govori o negativnom stavu suca i potencijalnom nepoštivanju stranke i predmeta koji mu je dodijeljen u rad“, pojašnjava.
U predmetu “D.J. protiv Republike Hrvatske“, pojašnjava Sadžakov, u kojem je sudac istrage izrazio snažan osobni stav prema žrtvi, a svoje je neslaganje s provođenjem istrage u velikoj mjeri temeljio na neslaganju s njezinim ponašanjem, Europski sud za ljudska prava podsjeća da bilo kakve okolnosti, čak i da postoje u postupanju žrtve, ne oslobađaju sudove od dužnosti da provedu djelotvornu istragu, zaštitu žrtve, pa i kroz određivanje istražnog zatvora.
“Svako postupanje protivno tome može dovesti do utvrđenja o nedjelotvornosti istrage i odgovornosti države za takvo postupanje“, smatra Sadžakov.
Sudu nejasno zašto je oštećena sjela u vozilo s alkoholiziranim suprugom
Sud u nastavku rješenja navodi da iz dokaza – izjave oštećene i sadržaja audiosnimke – ne proizilazi zaključak da Buntić uporno ciljano nasrće na tjelesni integritet supruge, nego da je to reakcija na nemogućnost rješavanja konflikta dijalogom, naročito kad je pod uticajem alkohola.
“Vidljiva je i međusobna netrepeljivost supružnika, pa je Sudu nejasan i motiv da supruga ide sa suprugom za kojega je ustanovila da je pod utjecajem alkohola (pri tome vodeći i devetomjesečno dijete sa sobom)“, kaže sudac Filip Šaravanja u rješenju, navodeći da je nejasno kako je dijete bilo u takvim uvjetima u vozilu.
Sadžakov ponavlja da je odabir riječi svakako jedan od elemenata koji upućuje na stav suca i njegovu profesionalnost. Šaravanja u rješenju ne navodi da mu je nejasno konzumiranje alkohola i stavljanje djeteta u auto sa sobom.
Neće ponovo držati neovlašteno oružje jer mu je oduzeto
Sudac, kako se navodi u rješenju, ne smatra da postoji bojazan od ponavljanja krivičnog djela “neovlašteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari”, čega je Buntić imao u netipično velikom broju, ali mu je oduzeto.
“Pogotovo ga se ne može dovoditi u vezu s kaznenim djelom nasilja u obitelji“, navodi sudac.
Ono što je neprimjereno u obrazloženju odluke jest konstatacija suca da se držanje oružja i streljiva ne može dovesti u vezu s nasiljem u obitelji, smatra Sadžakov, budući da, nažalost,
brojni slučajevi dugogodišnjeg nasilja eskaliraju upravo uporabom oružja.
Prema njoj, već sama okolnost da je okrivljeni neovlašteno držao veliku količinu oružja i streljiva ukazuje na to da je moguće neovlašteno i došao do njega.
“Pa kada se dodatno uzme u obzir da se radi o osobi koja ima problem s ovisnosti, kroz dulje vremensko razdoblje iskazuje agresiju prema supruzi, da je ogromnu količinu oružja držao upravo u obiteljskoj kući, dolazi se do zaključka da Sud nije s dovoljnom pozornošću razmotrio sve okolnosti koje ukazuju na opasnost ponavljanja kaznenog djela nasilja u obitelji“, napominje Sadžakov.
Mostarski odvjetnik Milenko Krčum kaže da ostaje nejasno zašto Sud nije utvrdio postojanje naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo, jer je Tužiteljstvo uspjelo uvjeriti Sud da postoji utemeljena sumnja da je osumnjičeni učinio kazneno djelo nasilja u obitelji, te je pronađen u alkoholiziranom stanju. On pojašnjava i da je kod njega pronađen arsenal oružja i da su sve to naročite okolnosti. Posebna opasnost, prema ovom odvjetniku, spoj je ovih okolnosti – sklonost pijanstvu, nasilje i držanje oružja.
Odvjetnici Milenko Krčum i Haris Hakalović kažu da je teško isključiti rizik da netko kod koga je pronađen arsenal oružja, koje se može pribaviti samo nezakonitim putem, neće iskoristiti neko oružje koje je policija nije pronašla ili da neće istim putem pribaviti novo oružje.
“Kao i da neće opet u stanju pijanstva učiniti neko djelo s nepopravljivim posljedicama“, zaključuje Krčum.
Detektor je ranije pisao da je u Hercegovini došlo do porasta broja prijava za nasilje u porodici, da su sigurne kuće popunjene, ali žrtve koje prijave nasilje nisu dovoljno zaštićene.