Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH.
Prilikom ocjenjivanja ustavnosti izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske, koje su žestoko kritizirale domaće i međunarodne organizacije zbog ponovnog uvođenja klevete kao krivičnog djela, Ustavni sud je naveo da ovo djelo, samo po sebi, nije protivno Ustavu BiH ili Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Ipak, u saopćenju iz Suda stoji da je potrebna posebna pažnja pri primjenjivanju ovih odredbi zakona i presuđivanju po njima.
“Nadležni organi Republike Srpske trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Europskog, ali i Ustavnog suda”, dodaje se u saopćenju.
Ustavni sud donio je odluku na zahtjev Denisa Zvizdića, koji je podnio apelaciju u vezi s kriminalizacijom klevete i odredbi kojima se brani vrijeđanje “časti i ugleda”. Ustavni sud je naveo da su sve odredbe u skladu sa Ustavom izuzev člana koji se odnosi na “povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda”.
Pojašnjavajući takvu odluku, iz Ustavnog suda su naveli kako smatraju da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim u skladu s ovim članom dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije. Dodali su i da ovaj član zakona predviđa mogućnost da optuženima bude određen i pritvor, što “dodatno potvrđuje odvraćajući učinak”.
Ustavni sud je zaključio da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije “neophodno u demokratskom društvu”.
Kriminalizaciju klevete osudile su brojne domaće i međunarodne organizacije.
U zajedničkom saopćenju koje su Ujedinjene nacije, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE), Vijeće Europe i Delegacija EU u BiH poslali nakon usvajanja izmjena zakona, navedeno je da je to korak koji je protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava.
U saopćenju je navedeno da izmjene nisu u skladu s europskim putem BiH, kao i sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, posebno s onim o povoljnom okruženju za civilno društvo i o slobodi izražavanja.
Detektor je ranije pisao da su vlasti RS-a nakon usvajanja zakona tvrdile da se u kriminalizaciju klevete ide zbog potrebe “sređivanja javnog prostora” i da cilj nije progon medija i novinara koji objavljuju istinu. Govoreći o primjeni zakona, Ustavni sud zaključuje kako bi nadležne vlasti trebale, što je moguće više, izbjegavati primjenu novih odredbi.
“Nadležni organi trebali bi, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija”, zaključeno je u saopćenju iz Ustavnog suda.
