Suđenje

Hadžić i ostali: O Štabu TO-a Breza i akciji na Čemerno

18. Januara 2024.12:25
Na suđenju za zločine na području Ilijaša, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorio je o radu Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane (TO) u Brezi u maju i junu 1992.
Nehru Ganić (desno). Foto: BIRN BiH

Edin Hasanspahić kazao je da je bio pomoćnik za obavještajne poslove komandanta TO-a u Brezi. Naveo je da je komandant bio Nehru Ganić, te da je jedan od odreda bio “Sretno”, na čijem je čelu bio Džemal Hadžić zvani Mekenzi.

“Ta jedinica je bila namijenjena za ofanzivna, borbena dejstva”, kazao je svjedok, dodajući da je u jednom trenutku došla i jedna jedinica iz Kaknja.

Svjedok je rekao da je o svojim poslovima obavještavao Ganića. Rekao je da je Breza bila intenzivno granatirana s područja Ilijaša, najviše iz Lješeva, ali i sa Čemerna i Okruglice.

Prema njegovim riječima, na Čemernom je bilo četiri ili šest haubica. Kazao je da o akciji na Čemerno, izvedenoj 19. juna 1992., nije bio obaviješten niti zna da li je neko iz Štaba TO-a imao informacija o tome.

Rekao je da bi o odlukama koje donosi komandant štaba trebali biti upoznati njegovi pomoćnici i komandanti odreda.

Potvrdio je da mu je poznato da su u akciji u Čemernom učestvovali pripadnici odreda “Sretno” i da su došli do haubica. Dodao je da je čuo da je ubijena jedna baba u štali, koja je prethodno ubila jednog vojnika.

Na pitanja Ganićeve Odbrane, svjedok je rekao da je Čemerno na području opštine Ilijaš, a Štab TO-a Ilijaš bio je smješten u Brezi.

On se složio sa sugestijom branioca Senada Pizovića da, ako je neko trebao nešto znati o akciji u Čemernom, onda su to trebali znati u TO-u Ilijaš.

S Hadžićem i Ganićem za zločine u Čemernom optuženi su Teufik Turudić, Džemal Smolo, Senad, Haris i Benjamin Sikira, Enes Durak te Mirsad, Nusret i Mirzet Bešlija. Prema optužnici, oni su 10. juna 1992. napali Čemerno – pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima i paljenjem imovine – što je za rezultat imalo smrt 30 osoba srpske nacionalnosti.

Suđenje se nastavlja 25. januara.

Marija Taušan