“Šta treba da očekuju građani BiH kada čuju da je uhapšen predsjednik Suda, da je uhapšen direktor Obavještajno-sigurnosne agencije, da je uhapšen jedan od vrhunskih, vodećih advokata iz Sarajeva zato što su namještali presude. To je dno dna za jednu državu“, rekao je Višković ispred Suda BiH za RTRS nakon ročišta koje je održano u predmetu protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika i direktora službenog glasnika Miloša Lukića, kojima se sudi za neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Na sjednici Vlade RS-a koja je održana u petak, 22. decembra, takav zahtjev nije donesen.
Ministar pravde Republike Srpske, Miloš Bukejlović, novinaru Detektora nije potvrdio pisanje medija da ovo ministarstvo priprema inicijativu prema Parlamentu BiH, kojom će zatražiti da sve sudske presude donesene u vrijeme dok je Debevec bio predsjednik Suda budu poništene.
Advokatica Senka Nožica ovakvu najavu vidi kao uznemirenje javnosti, te dodaje da je ovo što najavljuje Višković nezakonito i neprovodivo.
“Može se ponoviti postupak, ukoliko bi se pravomoćnom sudskom presudom utvrdilo da su ova dvojica nešto posredovala ili uticala na neku pojedinačnu odluku, pojedinačnu sudsku presudu. Znači, gdje su oni doveli Sud u zabludu da je oko neke činjenice donio presudu na bazi tog što su oni radili“, ističe Nožica koja smatra da visoki predstavnik u BiH i predstavnici međunarodne zajednice moraju reagovati.
“Sada će svi osuđeni za ratne zločine, svi osuđeni za ubistva ili za nešto drugo skočiti i reći: ‘Dajte ukidajte naše presude’. Je li to uznemirenje javnosti? Jeste!“, zaključuje Nožica.
Minka Kreho. Foto: BIRN BiH
Minka Kreho, vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH za Detektor objašnjava da predsjednik Suda nema pravo sudijama sugerisati na koji način će odlučivati o predmetima, ne vrši uvide u njihove spise niti provjerava njihove radnje u tom kontekstu, s obzirom na to da je svaki sudija samostalan i nezavisan u radu.
“Svako interesovanje o konkretnim predmetima bilo bi nedozvoljeno uplitanje i podrivanje samostalnosti i nezavisnosti sudije. Dakle, u sudovima, sudije donose odluke koje nisu pod kontrolom i nadzorom predsjednika sudova, ne samo u Sudu BiH, nego u bilo kojem“, navodi Kreho i podsjeća da u Sudu BiH ne vlada sistem subordinacije.
Iz Parlamenta BiH su potvrdili za Detektor da nikakvu inicijativu nisu dobili iz Vlade RS-a. Albin Muslić, predsjednik Ustavnopravne komisije, kaže da im se niko od zastupnika nije obraćao sa sličnim zahtjevom.
“Nemam adekvatan rječnik da to opišem. Za mene je, kao pravnika, nedopustivo da zakonodavni organ bilo koje zemlje anulira presude u pojedinačnim predmetima. To je pravna nesigurnost maksimalna“, smatra Muslić.
Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kaže da “ne želi ni na koji način prejudicirati moguće podnošenje predmetnog zahtjeva, kao ni ishod po istom“, budući da nije upućen Parlamentarnoj skupštini BiH.
“Želim istaći da je riječ o zahtjevu koji do sada nije zabilježen u praksi niti jednog pravosudnog sistema. Formalno-pravno, ovlašteni subjekti mogu pojedinačno tražiti ponavljanje postupaka, o čemu bi odluku donio nadležni sud, ne Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Dakle, sud o čijim odlukama se radi bio bi nadležan“, kaže Lagumdžija.
