Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor
U pismu specijalnih izvjestioca vlastima BiH u kojem traže da se hitno povuče Nacrt zakona o neprofitnim organizacijama u Republici Srpskoj, koji je usvojen u septembru, navodi se da međunarodna zajednica prepoznaje potrebu da sektor neprofitnih organizacija djeluje otvoreno i pozitivno kako ne bi došlo do zloupotreba, ali da pomenuti nacrt nameće neprimjerena ograničenja koja nisu u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, te socijalnih za uposlenike nevladinog sektora.
“Ako bi se Nacrt zakona usvojio u svom sadašnjem obliku, čini se da bi nametnuo pretjerano stroga pravila i omogućio nesrazmjernu kontrolu vlasti nad djelovanjem nevladinih organizacija. To bi značajno ograničilo nezavisnost i samostalnost organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, što je u suprotnosti s pravom udruženja da organizuju svoje aktivnosti i formulišu svoje programe bez neprimjerenog miješanja vlasti“, navode u pismu te napominju da se čini kako nije bilo nikakvih stvarnih konsultacija s nevladinim organizacijama u izradi odredbi Nacrta zakona.
Specijalni izvjestioci su primijetili da je cilj ovog nacrta zakona da reguliše udruženja, Fondacije, te strane i međunarodne nevladine organizacije koje primaju bilo kakvu vrstu sredstava iz stranih izvora ili drugu pomoć stranog porijekla, nazivajući ih “neprofitnim organizacijama “.
“Smatramo da ovo takođe može da utiče na nevladine organizacije koje su korisnici programa ili implementacioni partneri Ujedinjenih nacija“, kazali su.
Također su se osvrnuli na nejasne i neodređene pojmove u Nacrtu zakona, pa su, između ostalih članova Nacrta, ukazali kako se jednim propisuje da se pod ovim neprofitnim organizacijama podrazumijevaju one koje “u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva“.
“Pošto Nacrt zakona ne daje definiciju onoga što se podrazumijeva pod ‘djelimičnim finansiranjem’ ili ‘pomaganjem’, primjećujemo da tekst omogućava vlastima da označe organizacije civilnog društva koje primaju gotovo svaku vrstu finansijskih sredstava ili pomoći od stranih pojedinaca ili organizacija kao ‘agente stranog uticaja'“, navode izvjestioci, kao i da ovo može otežati finansiranje nevladinog sektora.
Označavanje udruženja, kao i novinara, boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva u okviru neodređenih i preširokih koncepata kao što su “agenti stranog uticaja“ može dovesti do paušalne presumpcije sumnjivosti koja bi mogla da nadalje opstruiše i stigmatizira njihov legitimni rad, uz ozbiljan i štetan učinak na ostvarivanje prava na slobodu udruživanja, dodaje se u pismu.
Široki obim oznake “agenata stranog uticaja“, prema specijalnim izvjestiocima, može navoditi na zaključak da su određeni borci za ljudska prava, aktivisti ili udruženja pod stranom kontrolom, ili se čak mogu smatrati izdajnicima, čime se nipodaštavaju i podrivaju njihovi napori na promovisanju i zaštiti ljudskih prava, vladavine zakona i ljudskog razvoja za dobrobit društva i demokratskih institucija BiH, te ovo može u određenim slučajevima postati prijetnjom za sigurnost i bezbjednost njihovih članova.
U pismu se navodi da, iako postoji sistem registracije nevladinih organizacija na državnom i entitetskom nivou, Nacrt zakona predviđa osnivanje zasebnog registra za neprofitne organizacije koje primaju strana finansijska sredstva, te se skreće pažnja “da neprimjereni i strogi zahtjevi za registraciju nevladinih organizacija mogu nesrazmjerno opstruisati njihove legitimne aktivnosti“.
Specijalni izvjestioci, osim što su primijetili da Nacrt zakona ne pruža mogućnost žalbe ni pravnog lijeka, primijetili su i da se predviđaju dodatni administrativni zahtjevi i nadzor nad nevladinim organizacijama koje primaju strana finansijska sredstva i drugu pomoć iz inostranstva.
Pismo su potpisali Fionnuala Ní Aoláin, specijalna izvjestiteljica za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizma, Clement Nyaletsossi Voule, specijalni izvjestilac za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja i Mary Lawlor, specijalna izvjestiteljica za položaj boraca za ljudska prava.
Detektor je ranije pisao da je Nacrt zakona o nevladinim organizacijama naišao na brojne kritike.
