Ponedjeljak, 6 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Protest dijela nevladinog sektora u Banjaluci. Foto: BIRN BiH

Prije javne rasprave, predstavnici dijela nevladinog sektora u Republici Srpskoj održali su protest uz tvrdnje da će usvajanjem zakona biti otežan njihov rad, a njima ugrožena bezbjednost.

Od predlagača nisu dobili pozitivnu reakciju.

“Kao znak protesta protiv usvajanja ovog zakona i ovim skupom želimo da pokažemo da ovaj zakon nema smisla jer mi već imamo zakon i ovim se ne želi unaprijediti, već otežati naš rad. Naš rad je i sada sasvim transparentan”, kazao je Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluke.

Nacrtom je predviđeno da nevladine organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj koje se u potpunosti ili djelimično finansiraju iz inostranstva budu proglašene agentima stranog uticaja. Predviđena je i zabrana političkog djelovanja nevladinim organizacijama.

“Na taj način diskriminišu se organizacije koje se finansiraju od strane stranih donatora u odnosu na one koje se finansiraju iz budžeta, a čije finansiranje je često netransparentno”, rekao je Žolja.

Dejan Lučka, pravnik i direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, smatra da se predloženim zabranama političkih aktivnosti nevladinim organizacijama krše ustavi Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ali i Evropska konvencija o ljudskim pravima.

“Prva stvar koja će ostaviti velike posljedice jeste da mi ne znamo šta su političke aktivnosti u zakonu. Nevladinim organizacijama se zabranjuje da predlažu amandmane, učestvuju u javnim raspravama, što je protivno Ustavu, ali i Poslovniku o radu NSRS-a, koji tako nešto predviđa”, kazao je Lučka.

Podsjetio je da sredstva međunarodnih donatora godinama koriste institucije u Republici Srpskoj, ministarstva, lokalne zajednice i javna preduzeća, ali da ne vjeruje da će i oni biti proglašeni za agente stranog uticaja.

Iz Transparency Internationala su saopštili da je Republika Srpska u proteklim godinama dobila 620 miliona dolara kroz projekte i ulaganja u ekonomske aktivnosti, demokratiju, finansijsku obnovu i stabilnost, kao i da je “vlast u Republici Srpskoj najveći korisnik stranih projekata, a sada zbog toga targetira nevladine organizacije”.

Slobodan Zec, pomoćnik ministra pravde Republike Srpske, rekao je, nakon javne rasprave, da zakon ima sva potrebna mišljenja i da je nacrt prošao sve procedure u Narodnoj skupštini.

“Ovaj zakon je u potpunosti kompatibilan sa ustavima RS-a i BiH, i kompatibilan je sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske. Ovaj zakon posebno apostrofira redovno podnošenje finansijskih izvještaja Ministarstvu pravde i Poreskoj upravi o tome ko su finansijeri i koji je to iznos novca kojim se finansiraju nevladine organizacije”, kazao je pomoćnik ministra pravde RS-a.

Zec je rekao i da neće sve organizacije koje se finansiraju iz inostranstva biti označene kao agenti stranog uticaja.

“Samo ona neprofitna organizacija koja se finansira iz inostranstva a koja se bavi nezakonitim političkim djelovanjem, a koje je propisano ovim zakonom, a to je da djelujete protiv Ustava RS-a, podrivate Ustav RS-a, raspirujete međunacionalnu i vjersku mržnju i netrpeljivost i bavite se političkim aktivnostima, odnosno da prikupljate sredstva za finansiranje političkih partija, finansirate političke partije i učestvujete u predizbornim kampanjama”, kazao je Zec.

Iz Ministarstva pravde uvjeravaju da novi zakon neće ni jednoj nevladinoj organizaciji onemogućiti učešće u javnim raspravama ili predlaganje zakonskih rješenja.

Predstavnici nevladinog sektora na javnoj raspravi nisu dobili pozitivnu reakciju za svoj zahtjev.

 

 

Najčitanije
Saznajte više
Ko su kandidati na izborima za predsjednika Rrepublike Srpske?
Nakon što je Centralna izborna komisija ovjerila stranke i kandidate za učešće na izborima, Detektor donosi pregled ko je u utrci za predsjednika Republike Srpske i kakve su bile njihove dosadašnje političke uloge.
Staša Košarac i Igor Kalabuhov. Foto: Staša Košarac Instagram
Energoinvest tvrdi da RS ne plaća svoj dio duga, nakon izjave Košarca da će Federacija plaćati ratni dug za plin Rusiji
Dva puta u proteklih nekoliko dana Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih Bosne i Hercegovine je, u razgovoru s ruskim zvaničnicima, najavio da će Federacija platiti kompletan dug za prirodni gas prema dobavljačima iz Rusije nastao u ratu, ali iz Energoinvesta podsjećaju da se ovaj dug servisira godinama.
Uz posmrtne ostatke u Prijedoru pronađen lični pribor žrtve
Podignuta optužnica zbog prijetnji terorizmom u Konjicu