Online nasilje ostavlja stvarne posljedice po mentalno zdravlje žrtava: Promocija publikacije o rodnom nasilju
“Online radnje, offline štete” – knjigu o studijama slučaja o rodnoj i cyber sigurnosti na Zapadnom Balkanu sačinio je Ženevski centar za upravljanje sigurnosnim sektorom (DCAF) u saradnji sa BIRN-om Bosne i Hercegovine te još pet organizacija iz regiona.
Franziska Klopfer iz DCAF-a je tokom promocije publikacije navela da je u cilju općenitog poboljšanja sigurnosti važan glas žena, te davanje jednakih mogućnosti ženama i muškarcima. Prema njenim riječima, problemi u cyber sigurnosti su u porastu, a oni utiču na sve – uključujući i muškarce i dječake – a publikacija objašnjava uzroke problema, ali i moguća rješenja.
“Još uvijek postoje praznine, ali je također dosta toga urađeno. Ova knjiga pokazuje da se cyber nasilje dešava, te ima velike posljedice. Mislim da je ovo poziv kreatorima politika da razumiju koje su to potrebe različitih dijelova društva”, poručila je Klopfer.
Ena Bavčić, urednica publikacije, podsjetila je na različite vrste nasilja ili problema s kojima se žrtve susreću – od cyberbullinga, uhođenja, dezinformacija, posttraumatskog stresnog poremećaja, ali i anksioznosti, suicidnih misli, te upotrebe pogrešnog termina “osvetnička pornografija”.
“Većina stručnjaka za ljudska prava se slaže da je terminologija koja se koristi za diskusiju o distribuciji intimnih slika bez pristanka netačna i obmanjujuća, posebno široko rasprostranjena upotreba izraza ‘osvetnička pornografija’”, navodi se u publikaciji u kojoj se dodaje da se do sada svaka popularna društvena platforma pozabavila problemom distrubucije intimnih slika kroz politike kompanije, iako terminologija koja se koristi za upućivanje na ovu zloupotrebu varira.
Bavčić je dodala da je veoma važno razlikovati rodno zasnovane napade od onih koji to nisu, kao i da sama knjiga govori o emocionalnim životima onih koji su bili žrtve, a koji se suočavaju s nedostatkom odgovora od strane pravosuđa, saradnje sa društvenim mrežama, kao i algoritmima na platformama koji ne idu u prilog žrtvama.
U publikaciji je objašnjeno kako Meta (Facebook, Instagram), Twitter, Google (YouTube), TikTok, Reddit, Tumblr i Bing imaju pravila koja zabranjuju distribuciju intimnih slika bez pristanka, a svaki nudi korisnicima jasne korake da prijave slučajeve kada se to dogodi.
“Postoje i inicijative saradnje kao što je globalno dostupan alat Take It Down, koji je izgrađen u partnerstvu s Nacionalnim centrom za nestalu i eksploatisanu djecu u SAD-u, kojeg finansira Meta, a oslanja se na učešće ključnih online platformi”, navodi se.
Govoreći o rodno zasnovanom nasilju u online prostoru, hvale vale iz Asocijacije za progresivne komunikacije, pojasnila je da još uvijek ne postoji ekosistem koji reaguje brzo, i da nije uvijek problem u državama, nego i u platformama.
“To je problem sa svih strana. Ono što se dešava online je povezano s našim tijelima”, poručila je, te dodala da se većina napada dešava na Instagramu, Viberu ili WhatsAppu, koji reaguju, ali nam istovremeno ne daju svoje podatke, pa samim tim ne znamo koliko postoji ovakvih slučajeva.
Prema ovoj publikaciji, u BiH ne postoje organizacije civilnog društva koje se bave digitalnim pravima ili kršenjem ljudskih prava u digitalnom prostoru, što je rezultiralo nedostatkom inicijativa za podizanje svijesti, što znači da mnogi građani ne razumiju ove probleme, a još manje pravila i politike koje reguliraju online platforme.
Dio publikacije koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu posvećen je mladoj ženi koja je bila žrtva distribucije intimnih fotografija – bez pristanka – a čiji slučaj naglašava kako takvo zlostavljanje može biti nastavljeno i nakon sudskog spora, pokazujući potrebu za sistematičnijim pristupom prema rodno zasnovanom nasilju na socijalnim mrežama.
Ranije je BIRN BiH u saradnji sa DCAF-om objavio publikaciju o sistemu koji kaska u prepoznavanju cyber sigurnosti, a s fokusom na ljudska prava.
