Na konferenciji o integritetu pravosuđa i procesuiranju korupcije u Bosni i Hercegovini, glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je kazala da ono što intrigira Ured disciplinskog tužioca jesu prelazne i završne odredbe, za koje je rekla da su nepotpune i nejasne u dijelu o načinu i vremenu primjene.

“O tome se malo govorilo u javnosti i nezapaženo je prošao ovaj dio”, kazala je Kurspahić Nadarević dok je objašnjavala važnost da pravosudna zajednica zauzme stav prije nego što se zakon počne primjenjivati.

Ona je objasnila da su i disciplinski tužioci imali poteškoća u vezi s tim kako će primjenjivati zakon.

“Naša ideja je bila obratiti se zakonodavcu za tumačenje, međutim to nije moguće. Onda smo se obratili [Visokom sudskom i tužilačkom] vijeću, gdje smo naveli da se treba zauzeti jedinstven stav”, rekla je.

Sada se nada da će Vijeće uskoro razmatrati ovaj zahtjev prije nego što tužioci budu morali primjenjivati tekst u kome su izbrisani neki prekršaji za koje se trenutno vode postupci.

Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji je početkom septembra usvojila Parlamentarna skupština BiH kao jedan od 14 prioriteta za približavanje Evropskoj uniji, u dijelu koji uređuje disciplinske prekršaje protiv nosilaca pravosudnih funkcija, donio je nekoliko značajnih novina, poput kažnjavanja kršenja etičkog kodeksa i prekršaja članova Vijeća, ali u verziji zakona koji je trenutno dostupan ne postoje prijelazne i završne odredbe koje se odnose na ove prekršaje, što zabrinjava pravnike.

Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u šire obrađuju disciplinske prekršaje protiv nosilaca pravosudnih funkcija u odnosu na prethodnu verziju.

Od sada mogući disciplinski postupci i protiv članova VSTV-a

Sjednica VSTV-a BiH. Foto: BIRN BiH

Ranije članovi nisu mogli odgovarati za svoj rad u VSTV-u. Tako je Milan Tegeltija tvrdio – nakon što su objavljeni snimci njegovih sastanaka na kojima se razgovaralo o tekućim sudskim predmetima – da ne može disciplinski odgovarati za razgovore koje je obavljao kao predsjednik Vijeća.

Prema ranijem zakonu, sudija, tužilac, dodatni sudija ili sudija-porotnik, uključujući i predsjednike sudova, glavne tužioce i njihove zamjenike, disciplinski su odgovorni za disciplinske prekršaje koje su učinili s umišljajem ili iz nehata.

Ovaj član Zakona sada uključuje i članove Vijeća, koji mogu biti disciplinski odgovorni za disciplinske prekršaje, nakon preporuka Evropske mreže pravosudnih vijeća koje je naveo da “pravosuđe može steći povjerenje društva kojem služi samo odgovornošću”. Članovi Vijeća koji nisu sudije i tužioci, poput onih članova koji su advokati ili izvršni ili zakonodavni funkcioneri, trebali bi biti odgovorni za svoj rad kao javni funkcioneri.

Bivši glavni disciplinski tužilac Arben Murtezić kaže kako se sada formalizira i precizira način utvrđivanja disciplinske odgovornosti članova Vijeća.

“S obzirom na nivo institucije, nije neuobičajeno da taj dio bude dosta generalno regulisan, kao i do sada, ali znamo da je bilo problema u praksi”, kaže on.

Iz Ureda disciplinskog tužioca za Detektor su kazali da je u izmjenama Zakona o VSTV-u došlo do značajnih promjena kod prekršaja sudija i tužilaca, ali da će o potencijalnim praktičnim efektima moći dati mišljenje tek nakon što određeno vrijeme počnu primjenjivati Zakon.

Jedan od članova Vijeća, Mustafa Šabić za Detektor kaže da VSTV ubrzano radi na pripremi sveobuhvatnog programa za primjenu ovog zakona, što će biti urađeno vrlo brzo i vjerovatno biti uskoro usvojeno na narednoj sjednici.

“Do tada se trebamo suzdržati od davanja bilo kakvih komentara”, dodaje Šabić.

U disciplinskim komisijama koje odlučuju o prekršjima sudija i tužilaca učestvuju članovi Vijeća, što je teško primjenjivo ukoliko se postupak vodi protiv članova Vijeća. Venecijanska komsija je sugerisala, kako se navodi u dostupnim dokumentima objavljenim uz usvojene izmjene Zakona, da o disciplinskoj odgovornosti člana Vijeća treba da odluči nezavisno tijelo, odnosno tijelo na koje neće imati uticaj član Vijeća protiv koga se vodi disciplinski postupak.

Neki od disciplinskih prekršaja člana Vijeća su povreda načela nepristrasnosti ili nezavisnosti u vršenju funkcije člana Vijeća, korištenje funkcije člana Vijeća kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice, te propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja u Vijeću kada postoji sukob interesa.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH za Detektor kažu da su u usvojeni tekst uvrštene brojne preporuke Venecijanske komisije koje se odnose na onemogućavanje izbjegavanja disciplinske odgovornosti prelaskom u drugi sud ili tužilaštvo, konsolidovanje spiska disciplinskih prekršaja za sudije i tužioce, i uvođenje dodatnih prekršaja za predsjednike sudova i glavne tužioce te precizirana pravila o zastari.

“Kako bi se osigurao nezavisan disciplinski postupak i spriječio sukob interesa, izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u takođe se uvode posebna pravila koja regulišu disciplinski postupak za članove VSTV-a”, navode u odgovoru.

Iz Delegacije navode kako su izmjene naročito bile potrebne nakon što je disciplinska komisija VSTV-a oslobodila disciplinske odgovornosti ranijeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju uz obrazloženje da Zakon o VSTV-u previđa disciplinske prekršaje za sudije i tužioce, ali ne i za članove VSTV-a kada počine disciplinske prekršaje u tom svojstvu. Takva odluka disciplinske komisije značajno je doprinijela padu povjerenja javnosti u integritet pravosuđa.

Novina je i disciplinski prekršaj kršenja principa Etičkog kodeksa sudija koji su doveli do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, naglašava Murtezić.

“Ovo na neki način mijenja raniji ‘opšti’ prekršaj koji je glasio ‘bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva’, što zaista ne zadovoljava zahtjev preciznosti zakonskih odredbi”, pojašnjava Murtezić.

Sada se i odgovornost predsjednika sudova i glavnih tužilaca posebno reguliše jer se do sada ponekad javljao problem – podvesti neke prekršaje iz domena upravljanja institucijom pod prekršaje koji se odnose na tužilački ili sudijski posao, kaže Murtezić.

Predsjednik suda i glavni tužilac sada mogu disciplinski odgovarati zbog kršenja propisa koji regulišu poslove rukovođenja sudom i sudskom upravom, odnosno tužilaštvom, kršenja propisa ili odluke o dodjeljivanju predmeta u rad, neposredno ili propuštanjem nadzora, nepodnošenja disciplinske prijave protiv sudije istog suda, iako raspolaže informacijama o povredi službene dužnosti, te propuštanja da Vijeću dostavi informacije i podatak koji je dužan dostaviti kao predsjednik suda u skladu sa zakonom.

Iz Delegacije kažu da je proširen katalog disciplinskih prekršaja za sudije i tužioce, te sada obuhvata posebne prekršaje koji se odnose na podnošenje i provjeru izvještaja o imovini i interesima, za što se očekuje, kako dodaju, da će doprinijeti uspostavi rigoroznog sistema izvještavanja o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija.

“Neki od prekršaja su brisani, cijeneći preporuke Venecijanske komisije. Mislim da je rano govoriti je li to dobro rješenje, praksa će pokazati. Ono što je nama zapelo za oči – da više nema ‘nemar ili nepažnja’, koji je bio vrlo čest prekršaj”, rekla je Kurspahić Nadarević.

Prema analizi integriteta i efikasnosti disciplinskih postupaka Transparency Internationala, “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti” najčešći je disciplinski prekršaj zbog kojeg su pokretani disciplinski postupci protiv sudija i tužilaca u periodu od godinu dana.

Iz novog zakona neki od prekršaja su izbačeni, kao što su povreda načela nepristrasnosti, nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti, donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno i neopravdano kršenje pravila postupka, ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske i tužilačke funkcije, bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva.

Izmijenjeni disciplinski prekršaji dovode do dileme

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH. Foto: BIRN BiH

Advokatica Nina Kisić navodi da se čini da odredbe koje se tiču disciplinskih prekršaja nisu prilikom izrade Zakona do kraja analizirane, jer određene radnje, koje su navedene kao disciplinski prekršaji, suštinski predstavljaju krivična djela – odavanje povjerljive informacije koja proizlazi iz vršenja dužnosti sudije, korištenje funkcije sudije kako bi se pribavila korist za sebe ili drugo lice.

“U svakom slučaju je dobro što je propisana i disciplinska odgovornost članova Vijeća, ali se definitivno mora primijetiti da je bilo nužno uključiti više članova Vijeća, kao i širu pravosudnu zajednicu, u komentare i prijedloge ovog zakona. Prosto, ne radi se o nečemu o čemu treba naprečac odlučivati”, kaže Kisić.

Za neke od rukovodećih osoba u važnim pravosudnim institucijama tekst je došao kao iznenađenje.

“Mi nismo bili upoznati s prijedlozima i nacrtima zakona, tako da do ovog zakona smo došli na način da smo ga skinuli sa web stranice Parlamenta”, kaže glavna disciplinska tužiteljica Kurspahić Nadarević.

Za Kisić je odličan primjer problema sa ovim zakonom i činjenica da nema prijelaznih i završnih odredbi, te da nije uređeno kako će se okončati postupci u toku, započeti, u fazi prijave, a ni od kada nastupa disciplinska odgovornost.

Prijelazne odredbe su dio propisa koji sadrži informacije i o posebnim okolnostima predviđenim za period početka primjene propisa. S druge strane, završne odredbe dio su propisa koji se stavlja iza prijelazne odredbe, a sadrži informacije o tome kada propis stupa na snagu.

To unutar pravosuđa dovodi do pitanja o trenutnim postupcima koji su u toku, odnosno da li će se na njih primjenjivati raniji propisi ili novi koji im više idu u korist.

Suspendovana tužiteljica Tužilaštva BiH Diana Kajmaković se disciplinskom tužbom, između ostalog, tereti i za ponašanje koje šteti ugledu funkcije, kao i zbog drugog ponašanja koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet.

Ova dva prekršaja su uklonjena iz novog zakona, a nije jasno da li će potencijalno moći tražiti da joj se izmijene prekršaji u tužbi.

Ova priča je urađena u okviru projekta “Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža organizacija civilnog društva – SANCUS”, koji implementiraju Transparency International u BiH (TI BiH) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi izneseni u analizi predstavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Evropske unije.