Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor
Prema izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa koje su krajem septembra usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koje se finansiraju iz entitetskog budžeta ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 maraka osim ako to ne rade volonterski.
U Zakonu o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske se navodi da oni koji funkcije u različitim udruženjima obavljaju bez naknade ne mogu biti u sukobu interesa bez obzira koju funkciju obavljaju u organima javne vlasti, čak i ako se ta udruženja finansiraju iz entitetskog budžeta.
Poslanici stranaka opozicije u NSRS-u kritikovali su predložene izmjene uz tvrdnje da su one usvojene kako pojedinci iz vlasti više ne bi bili u sukobu interesa. Na raspravi u skupštinskoj sali najviše je pominjano ime Milana Tegeltije, nekadašnjeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine, sada savjetnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Fudbalskog kluba “Borac” iz Banjaluke.
“Ovdje je sporna jedna stvar koja je evidentna. Početkom aprila ove godine Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike, postao je predsjednik Fudbalskog kluba ‘Borac’ iz Banjaluke. I neka je, ali može da postane predsjednik po važećim propisima. U skladu sa važećim propisima iz aprila, on nije mogao biti predsjednik ‘Borca’. Zašto? Zato što se ne mogu finansirati takva udruženja novcem građana a da određeni funkcioneri koje definiše zakon budu članovi organa ili predsjednici udruženja”, rekao je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica.
Tegeltija nije odgovorio na telefonske pozive novinara, a ranije je pri usvajanju nacrta ovog zakona kazao da izmjene zakona nemaju nikakve veze s njim.
“Pošto ja obavljam funkciju u FK-u ‘Borac’ bez ikakve naknade, pošto funkcija savjetnika predsjednika nema nikakve dodirne tačke s FK-om ‘Borac’ na bilo koji način, ne postoje dva interesa u sukobu”, rekao je Tegeltija za Detektor u junu ove godine.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH ne smatra da je neprimanje naknade dovoljno za nepostojanje sukoba interesa. Iz ove nevladine organizacije su podnijeli prijavu zbog sukoba interesa protiv Milana Tegeltije i predsjednika još pet fudbalskih klubova u BiH koji su takođe javni funkcioneri.
“Ovim izmjenama i dopunama zakona se sužava krug lica na koje se zakon odnosi. Ovim se banalizuje sukob interesa budući da se ovim zakonskim rješenjem svodi na primanje plata. Sukob interesa nije samo primanje plata. Sukob interesa nije samo primanje dvije, tri ili više plata”, objasnio je.
Sukob interesa je mnogo više od toga, kazao je Ožegović, budući da svi izabrani funkcioneri, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici koji se nalaze na čelima udruženja građana ne moraju primati platu, ali oni koji odlučuju o davanju sredstava, s jedne strane, i oni koji primaju sredstva, s druge strane, moći će to da rade bez ikakve zakonske smetnje.
“I moći će sami sebi da dodjeljuju sredstva”, rekao je za Detektor.
Poslanici vladajuće koalicije u Republici Srpskoj ne smatraju da su izmjene Zakona o sukobu interesa u RS-u pogrešne i da obesmišljavaju “sukob interesa”. Smatraju da je ključno pitanje koliko neko kvalitetno radi svoj posao.
“Kada je u pitanju sukob interesa, najvažnija je nespojivost funkcija i da vi, kada obavljate neke funkcije, ne dolazite u sukob. Da, na primjer, jedan čovjek podnosi izvještaj za instituciju u kojoj sjedi i direktno je odgovoran”, kazao je poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Srđan Mazalica.
Fudbalski klub “Borac”, na čijem je čelu Tegeltija, krajem prošle godine je iz budžeta Republike Srpske dobio dva miliona maraka, a iz budžeta Grada Banjaluka 500.000. U Upravi “Borca” nalazi se i predsjednik banjalučke lokalne skupštine Ljubo Ninković, član stranke na čijem čelu je Milorad Dodik.
