Između ostalog, Komšić je poručio da je “Krim Ukrajina”. Poluostrvo Krim nalazi se pod okupacijom Ruske Federacije od 2014. godine i Rusija ga je zvanično proglasila svojim teritorijem.

“Cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju. Zajedno, moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštititi osnovne principe međunarodnog prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta”, rekao je, između ostalog, Komšić.

Članovi Predsjedništva učestvovali su i na Samitu Krimske platforme, ukrajinske inicijative za unapređenje međunarodne saradnje u odgovoru na aneksiju Krima.

Ambasada Rusije u BiH je posjetu članova Predsjedništva Kijevu, odnosno Samitu Krimske platforme, ocijenila problematičnim jer smatra da su “Krim i grad Sevastopolj ponovo ujedinjeni s Rusijom”.

“Stoga prisustvo ovakvim skupovima doživljavamo kao otvoreno neprijateljski čin. Svaki oblik pridruživanja pomenutoj inicijativi smatramo napadom na teritorijalni integritet Ruske Federacije. Zadržavamo pravo da odgovorimo na neprijateljske akcije”, saopćeno je iz Ambasade u Sarajevu.

Ambasada je iznijela i mišljenje kako je izjava jednog od članova Predsjedništva BiH da “Bosna i Hercegovina time izražava podršku Ukrajini” grubo kršenje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Reagujući na saopćenje Ambasade, Komšić je za Detektor kazao kako je začuđen “ostrašćenošću i agresijom” ambasadora Rusije u BiH Igora Kalabuhova zbog podrške koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH dao Ukrajini, a koja je, prema njegovim riječima, zapravo domovina Kalabuhova “s obzirom na to da je tamo rođen”.

“Ne znam da li je slijedio instrukcije Ministarstva vanjskih poslova Rusije ili ne, ali, po meni, ovo je logičan nastavak ruske politike u našoj zemlji. Povezanost Republike Srpske pod vlašću Milorada Dodika s Rusijom nije ništa novo. Dodik je iz sasvim privatnih razloga već davno promijenio svoj politički stav i od čovjeka koji je, po procjenama Washingtona, ‘predstavljao dašak svježeg zraka s Balkana’ došao do javnog saveznika Moskve”, rekao je Komšić.

Dodao je kako ta povezanost nema nikakve veze sa interesima niti Republike Srpske kao entiteta u BiH, a pogotovo sa interesima ljudi koji žive u ovom entitetu, te kako je uvijek na oprezu kada je riječ i o Rusiji i o Dodiku.

Detektor nije mogao dobiti komentar iz kabineta Denisa Bećirovića. U objavi na Facebooku o posjeti Kijevu, Bećirović je kritikovao one koji “bez imalo razmišljanja tvrde da je to ‘neprijateljski čin’”, navodeći da misli na Ambasadu Rusije u BiH i one koji zagovaraju prorusku odnosno antizapadnu politiku u BiH.

Rusija je do sada izražavala nezadovoljstvo potezima BiH, ali je isticala da BiH i dalje ostaje prijateljska zemlja, dok je neke druge stavljala na listu svojih neprijatelja. U posljednjem saopćenju se čine oštrijim nego ranije, i poteze Komšića i Bećirovića nazivaju neprijateljskim te prijete reakcijama.

Svaka država koja drži do sebe i svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta na ovakve neprijateljske istupe jedne ambasade ne smije ostati tiha, smatra Veldin Kadić sa Sigurnosnih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

“Pri tome ne govorim o verbalnom prepucavanju naše izvršne vlasti i njihove ambasade, što je posebno degutantno, nego o konkretnim koracima. Ne treba zaboraviti da je svako saopštenje, poruka, riječ, plod iza kojeg stoji dugoročna politka, za koju je samo pitanje kada će se početi manifestirati u praksi”, kaže Kadić.

Ambasada Rusije u BiH, odnosno ambasador Igor Kalabuhov, ranije je najavljivala da će reagovati na moguće “neprijateljske činove”, što uključuje potencijalno članstvo BiH u NATO-u.

“Nezamislivo je da ambasada jedne države otvoreno prijeti državi domaćina zbog određenih odluka njenih članova izvršne vlasti. Suvišno je i podsjećati da, uza sve razumijevanje ruske ambasade u Sarajevu da štiti interese Rusije i njenih državljana, to ne smije biti nauštrb miješanja u unutrašnje poslove države, što je temeljni princip međunarodnih odnosa”, kaže Kadić.

Ruska ambasada je iskoristila priliku da u posljednjem saopćenju istakne i ranije poznati stav Kremlja po kojem je masakr u Buči inscenirani događaj. Detektor je u više navrata skretao pažnju na dezinformacije ruskih medija prema BiH.

U junu 2023. godine, u Detektor Magazinu je objašnjen problem ruskih dokumentaraca u produkciji medija pod kontrolom Kremlja, a koji promovišu poricanje zločina poput Markala i genocida u Srebrenici, često ih poredeći sa zločinima u Ukrajini, praveći paralelu i smatrajući kako su preuveličani ili izmišljeni.

Ivana Stradner, stručnjakinja za Balkan, autorica pri Kyiv Postu te članica Barish Centra za medijski integritet američke Fondacije za odbranu demokratije, kazala je za Detektor kako Rusija svakako nije prijatelj Bosni i Hercegovini, već da koristi zemlju za svoje interese kako bi napravila haos na Balkanu i odvukla pažnju Zapada od Ukrajine.

“U momentu kada Rusija gubi saveznike širom sveta, poslednje što joj treba jeste da vidi i Zapadni Balkan koji je prisutan na ovom događaju. Ali nije samo to. Moskva već duže vreme radi na polarizaciji Zapadnog Balkana, i BiH igra veoma važnu ulogu jer osetljiva etnička pitanja, polarizacija u zemlji su upravo ono što Putinu odgovara i na koju kartu Moskva igra kako bi napravila veći razdor i polarizovala zemlju. Upravo zato je Moskva odmah podržala Željku Cvijanović”, smatra Stradner.

Ambasada Rusije je u saopćenju istakla kako je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla da je putovanje njenih kolega u Ukrajinu isključivo privatno i da nije odobreno od Predsjedništva BiH.

Stradner smatra da je posjeta Komšića i Bećirovića Ukrajini pokazala Zapadu da Bosna i Hercegovina želi biti dio Evrope, s kojom dijele iste vrijednosti. Kako je navela, posebno je važno što je Komšić kazao kako BiH podržava teritorijalni integritet Ukrajine, a imajući u vidu dešavanja u BiH i secesionističke prijetnje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

Kadić također smatra da je Rusija svjesna političke ranjivosti Bosne i Hercegovine te da se destabilizacija BiH po toj osnovi ne može isključiti u budućnosti.

“Pitanje je samo u kojoj mjeri i obimu nasilja Rusija to može producirati ukoliko BiH zaista počne praviti krupne atlantske korake. U Crnoj Gori nije uspjelo. Rusija u svom usmjeravanju antizapadnog vanjskopolitičkog kursa gotovo sigurno računa na političke saveznike iz Republike Srpske koji su jedni od rijetkih u Evropi spremni podržati ‘rusku priču’ o Ukrajini i principijelno blokirati funkcioniranje državne vlasti”, kaže Kadić i dodaje da je upravo sada BiH najbolja geopolitička tačka za Rusiju koju može koristiti za “ravnanje računa” sa Zapadom u ovom dijelu svijeta.

Dodik je jedan od rijetkih evropskih političara koji su se nastavili susretati s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Na svom Twitter profilu, komentarišući izjave Komšića i Bećirovića iz Kijeva, Dodik je napisao kako su “oni danas u Kijevu iznijeli privatne stavove po pitanju sukoba koji traju u toj zemlji”.

Dodik je nedavno najavio novu posjetu Ruskoj Federaciji, u oktobru 2023. godine.

Prilikom posljednjeg susreta u maju 2023., Putin se zahvalio Dodiku na “prijateljskom stavu prema Rusiji”, dok je Dodik kazao kako shvata da je Rusija bila prisiljena da preduzme vojnu operaciju u Ukrajini.