U petak obilježavanje 30. godišnjice zločina u Stocu ali rane preživjelih su i dalje friške
Bivši logoraš Amer Obradović je kao 17-godišnjak bio skoro tri mjeseca zarobljen u “Koštanoj bolnici“, za koju kaže da je bio koncentracioni logor za osobe bošnjačke nacionalnosti u ljeto 1993. godine, koji su zatvarani, ispitivani, mučeni i ubijani jer su bili druge nacionalnosti.
“Brutalnost nasilja i zločina kojem sam svjedočio je nešto što i danas u meni propituje da li su to mogli uraditi ljudi? I nisu. To su bili neljudi, ubačeni u jedan zločinački sistem, za šta i dan-danas nemamo iskrenog kajanja“, kaže Obradović i dodaje da tu vidi ozbiljne posljedice u budućnosti.
Objašnjava da je “Koštana bolnica“ bila tranzicijski logor u kojem je vršeno ispitivanje, zlostavljanje, nakon čega bi logoraši bivali prebačeni u druge logore. Navodi da je kroz “Koštanu bolnicu“ prošlo na stotine logoraša.
“Logoraši su bili smješteni u tri male prostorije. To su bili podrumi. Tačnije, ‘Koštana’ je austrougarska zgrada, a svrha tih podruma je bila da se čuvaju stvari, kao ostave – tu su bili logoraši. Izvođeni su na sprat, gdje su pripadnici Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane vršili torture“, priča Obradović.
Predsjednik Udruženja logoraša općine Stolac Amer Đulić se prisjeća 4. augusta 1993., kada je 8.000 osoba bošnjačke nacionalnosti deportovano iz Stoca kroz logore ili na teritoriju pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.
“Trideset godina poslije, rane su normalno još friške kod nas koji smo to propatili i preživjeli. Mi, kao i svake godine, ispred učilišta – jednog stratišta ‘Koštane bolnice’ u Stocu, koja je nekad bila bolnica, a 90-ih godina pretvorila se u jedan od zloglasnih logora za Bošnjake – obilježavamo godišnjicu etničkog čišćenja Stoca, sjećanjem, polaganjem cvijeća, učenjem fatihe i odavanjem počasti svim žrtvama“, poručuje Đulić.
Nakon obilježavanja, Udruženje logoraša i Centar za kulturu Mostar građanima Stoca će prikazati dokumentarni film posvećen građanima Stoca, koji govori o periodu od 1990. do 1998. godine – od prvih parlamentarnih izbora do uspostavljanja prve osnovne škole.
“To je jedna priča koju smo nakon 30 godina prvi put sastavili, dok još ima živih svjedoka jer većina polako umire, tako da će vrhunac večeri biti taj dokumentarni film pod nazivom ‘Stolac – grad inata’ jer samo time Stolac dokazuje kakav ima inat“, navodi Đulić.
Na sutrašnjem obilježavanju je planirano obraćanje profesora Edina Šatora koji je pisao scenarij za dokumentarni film, Emira Zlatara – generalnog sekretara Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, politologa Jasmina Mujanovića te Štefice Galić – aktivistice i glavne urednice portala Tačno.net.
Koštana bolnica u Stocu. Foto: BIRN BiH
Obradović i Đulić kažu da nisu zadovoljni dosadašnjim procesuiranjem zločina koji su počinjeni na području Stoca.
Kod osuđenih za zločine, Obradović navodi da nije vidio pokajanje niti razumijevanje za žrtve, dok Đulić ističe da je bilo stotine ljudi koji su trebali biti procesuirani i osuđeni.
“Ljudi koji su hapšeni, dovođeni, kasnije sa linija, sela, iz kuća, dovođeni su tu kao na ispitivanje. Odatle je vršena deportacija u logore ‘Dretelj’, ‘Gabela’ i ‘Heliodrom’. U ‘Koštanoj bolnici’ su vojni policajci, odnosno njihovi zapovjednici, odvajali ljude na kojima su se željeli iživljavati. Ljudi su bili smješteni u podrumskim prostorijama te bolnice. Bile su dvije spavaone – u jednoj su bili maloljetnici, među kojima sam bio i ja, a u drugoj punoljetni i vojno sposobni“, kaže Đulić.
Haški tribunal je u pravosnažnoj presudi šestorki utvrdio da su zločini počinjeni u Stocu i na više lokacija u ovoj općini, među kojima je i “Koštana bolnica”. Tom presudom je Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili nekadašnji ministar odbrane Bruno Stojić te bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar MUP-a Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine je prije dvije godine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Mile Pažin osuđen na godinu i po zatvora za nečovječno postupanje prema bošnjačkom civilu na području Stoca 1993. godine. On je proglašen krivim da je, kao pripadnik HVO-a i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali.
BIRN BiH je ranije objavio Bazu sudski utvrđenih činjeca iz presuda Haškog tribunala, gdje je, između ostalog, utvrđeno da su Bošnjaci hapšeni i držani, ne samo u “Koštanoj bolnici”, nego i u školi u Crnićima te nekoliko drugih objekata u Stocu, nakon čega su prebacivani u druge zatočeničke centre pod kontrolom HVO-a i protjerivani, a njihova imovina je uništena.
