Analiza

Nove metode dezinformacija i umjetna inteligencija mijenjaju opravdanja za invaziju na Ukrajinu

Mladi Ukrajinci slikaju se pored uništenih ruskih tenkova izloženih u centru Kijeva u julu 2023. godine. Foto: EPA-EFE/SERGEY DOLZHENKO

Nove metode dezinformacija i umjetna inteligencija mijenjaju opravdanja za invaziju na Ukrajinu

24. Jula 2023.10:50
24. Jula 2023.10:50
Nove metode širenja ruskih dezinformacija i korištenje umjetne inteligencije za brže stvaranje i dijeljenje lažnih sadržaja počinju zabrinjavati stručnjake dok smišljaju inovativne načine da im se suprotstave. Neki od vodećih stručnjaka za dezinformacije, digitalna prava i nove tehnologije na konferenciji POINT u Sarajevu govorili su o tome kako zloupotreba tehnologije utječe na živote ljudi širom svijeta, posebno nakon početka invazije na Ukrajinu.

“Rusija je u posljednje vrijeme kapitalizirala vrstu proruskih aktera koji predstavljaju takozvane organizacije za provjeru činjenica poput lažnih fact-checkera, koji razotkrivaju već razotkrivene ruske dezinformacije”, kaže Buziashvili, saradnica na istraživanjima Atlantskog vijeća, govoreći o novim načinima ruske propagande.

Sličan model na Balkanu primjećuje i Nikola Petrović, direktor ISAC fonda iz Beograda. On kaže da su ti narativi u značajnom porastu, da promoviraju uspjehe Ruske Federacije i omalovažavaju vrijednosti demokratije kao sistema. Dodaje da ih najčešće šire ruski državni mediji koji imaju sjedište u Srbiji. U njima često primjećuje upoređivanje događaja u Ukrajini sa onim iz zemalja bivše Jugoslavije.

“Prvi i najčešći narativ je da, ako Kosovo može da proglasi nezavisnost od Srbije, onda i Lugansk i Donbas mogu da proglase nezavisnost od Ukrajine. Drugi je da, ako je NATO imao pravo da bombarduje Srbe u Bosni i Srbiju tokom operacije 1999. godine, zašto onda Rusija ne bi imala pravo da bombarduje Ukrajince”, kaže Petrović za Detektor.

U cijelom procesu poruka se mijenja u odnosu na publiku kojoj se poruka želi poslati, objašnjava Buziashvili. Ona vidi posvećenost prema četiri različite publike – onoj u Rusiji, zatim Ukrajini, te zapadnoj i publici globalnog juga, odnosno zemljama Latinske Amerike i Afrike.

“Prije svega, domaća Rusija, naravno, treba da održi podršku ratu i da ljude učini sretnijima zbog rata i da ih natjera da idu u rat. Zatim postoji ukrajinska publika u kojoj Rusija pokušava da demoralizira. Zatim, tu je zapadna publika i trenutno je Zapad glavni dobavljač oružja za Ukrajinu. I na kraju, ali ne i manje važna, tu je publika takozvanog globalnog juga”, pojasnila je Buziashvili.

Ona dodaje da je još jedna od taktika takozvano naoružavanje komentara ispod vijesti koje objavljuju neruski mediji, na način da proruski botovi ostavljaju komentare imitirajući zapadnu publiku koja podržava Rusiju. Te komentare onda ruski mediji koriste kako bi pokazali da publika na Zapadu, navodno, smatra da je njihova vlast loša i da podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Pored ove online taktike, postoje i one u kojima Ruska Federacija koristi proteste na ulicama brojnih svjetskih gradova, na način da “ukradu” proteste i pokušavaju promijeniti njihovu temu, te to predstaviti i na društvenim mrežama. To je, za sagovornicu Detektor magazina, strategija koja može dovesti do posljedica u stvarnom životu.

“Pitanje je vremena kada će proraditi. A to je upravo cilj bilo koje operacije utjecaja na mreži da ima offline posljedice. Hoće li to biti protesti lokalnog društva ili izbori, ili šta će raditi, u osnovi cilj je da se utječe na tamošnja društva”, dodaje ona.

Na tu opasnost upozorava i Petrović, govoreći kako iza svih dezinformacionih kampanja stoji ideja izazivanja nestabilnosti.

“Tu onda uvijek postoji ozbiljan strah od novih sukoba, od prelivanja sukoba ili od onog što se zove ‘domino efekat’, a to je da sukobi počnu da izazivaju jedan drugi”, kaže on.

Mimovi koje Ukrajinci i aktivistic koriste kao jedan vid otpora ruskim dezinformacijama o invaziji. Foto: Screenshot, NAFO

Stručnjaci za dezinformacije pronašli su neočekivane načine za suprotstavljanje ruskim naporima prema globalnoj publici.

Corinna Vetter iz berlinskog SUPERRR Laba kaže kako napredak tehnologije višestruko pomaže u tome, jer je moguće preispitivati dezinformacije.

“Ono što se desilo u Irpinu ili Buči, istog trenutka je bilo dostupno publici i posjedovanje ovog materijala pomaže da vidimo koja narušavanja ljudskih prava su počinjena”, kaže ona.

Politikologinja Daryna Zarhytska jedna je od mnogih državljana Ukrajine koji pokušavaju naći načine za borbu protiv dezinformacija. Za nju su humor i različite karikature odnosno memeovi dobar, inovativan način da se suprotstave jednostavnim odgovorima na složena pitanja, koje propaganda nudi.

Uspjeh neformalne grupe NAFO, koja objavljuje memeove u kojima ismijava ruske napore, postao je toliki da je nedavno na njega reagovala glasnogovornica ministra vanjskih poslova Rusije. Broj memeova od tada se samo povećao.

“To je neočekivani način da se odgovori na propagandu i mislim da je to vrlo korisno i uspješno kao primjer ukrajinskog otpora ruskoj agresiji, pa i ruskoj informacionoj agresiji”, kaže Zarzhytska.

Enes Hodžić