Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH. Foto: BIRN BiH
Iz Transparencyja su saopćili da im je Državno tužilaštvo dostavilo podatke o broju predmeta u kojima je glavni tužilac dodjeljivao predmete tužiocima, a koji nisu išli po ustaljenoj proceduri putem sistema automatskog upravljanja (TCMS).
Podaci su pokazali da je u 2022. godini broj tako dodijeljenih predmeta veći od ukupnog broja predmeta koje je ovo tužilaštvo imalo u radu. To bi, prema Transparencyju, značilo da je automatski sistem rijetko korišten i da su se predmeti dodjeljivali ručno, što, prema važećim propisima, predstavlja disciplinski prekršaj.
Prema podacima Transparencyja, Državno tužilaštvo je u 2021. imalo 1.499 predmeta i ukupno 1.434 presignacije, uz napomenu da je u jednom predmetu na kojem radi više tužilaca moguće više presignacija.
Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), podsjećaju iz Transparencyja, već je vodila i pravosnažno okončala disciplinske postupke protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić, kao i protiv još nekih glavnih tužilaca u BiH za iste prekršaje u kojima su izrečene disciplinske mjere.
“Sada imamo glavnog tužioca koji, nakon svega toga – nakon predmeta protiv Tadić, a zbog čega je, između ostalog, na kraju i smijenjena – nije promijenio tu praksu jer, prema podacima koje je dostavilo samo Tužilaštvo, vidimo povećanje broja predmeta koji se raspodjeljuju mimo TCMS-a odnosno kroz presignacije”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja u BiH.
Glavni državni tužilac u odgovoru na zahtjev Detektora za komentar prijave tvrdi da navodi Transparencyja nisu tačni.
“Svi predmeti se signiraju i presigniraju isključivo u skladu s Pravilnikom o TCMS-u. Veći broj presignacija u 2022. godini, koje su izvršene automatski putem CMS-a, posljedica su isključivo aktivnosti specijalizacije rada tužilačkih odjela po odsjecima i timovima, te prerasporeda tužilaca. Sve ovo je urađeno da svi predmeti korupcije budu u Odsjeku za korupciju i tako važi za sve ostale odsjeke, a ne kao što je to bio slučaj prije mog dolaska na mjesto vršioca dužnosti glavnog tužioca, da se nije znalo koliko predmeta postoji u Tužilaštvu i ko ih radi”, navodi u odgovoru Kajganić.
Prema Pravilniku o sistemu za automatsko upravljanje predmetima, predviđeno je da se raspodjela predmeta tužiocima vrši automatski, jer se na ovaj način smanjuju koruptivni rizici. Isto tako, zaključkom VSTV-a iz 2014. godine, svi glavni tužioci su dobili zaduženje da u svojim institucijama obezbijede dodjeljivanje predmeta putem automatskog sistema, podsjećaju iz Transparencyja.
Glavni tužilac ima pravo na presignaciju predmeta, odnosno mimo automatskog sistema samo ako za to postoje razlozi, ali ako se uzme u obzir da je ovo izuzetak a ne pravilo, činjenica da je broj presignacija veći od ukupnog broja predmeta u radu može ukazivati na ozbiljne propuste uz radu glavnog tužioca, navode iz organizacije za borbu protiv korupcije.
“Postoje pravila VSTV-a koja ostavljaju mogućnost, naravno, da se predmeti na drugi način raspoređuju, ali samo pod određenim uslovima. Sada vidimo da mi godinama imamo situaciju da pravosudne institucije zaobilaze TCMS i da to nije samo problem Tužilaštva BiH”, kaže Korajlić.
Iz ove organizacije navode da postoji i osnov sumnje da je Kajganić postupio suprotno odredbama Pravilnika i Zaključku VSTV-a te počinio disciplinske prekršaje “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti” i “propuštanje, iz neopravdanih razloga, da se postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća”.
Isto tako, navodi se da je Kajganićevo postupanje suprotno i odredbama Etičkog kodeksa za tužioce, a iz Transparencyja podsjećaju i na Zajedničko mišljenje Venecijanske komisije i Vijeća Evrope – Direkcije za ljudska prava (DHR) Generalne direkcije za ljudska prava i vladavinu zakona, u kojem je isticano da dodjela predmeta unutar sudova i tužilaštava treba slijediti objektivne, unaprijed utvrđene kriterije, kako bi se zaštitilo pravo na nezavisno i nepristrasno sudijsko i tužilačko postupanje.
