VSTV upozorio da kriminalizacija klevete može ograničiti slobodu govora

Nakon kritika da bi mogli propustiti na vrijeme dati svoje mišljenje o izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) su usaglasili mišljenje na sjednici koja je održana telefonski.

U saopćenju Vijeća se navodi kako su u mišljenju izrazili rezervu na određene odredbe iz Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, između ostalog da u članu koji se odnosi na uvredu, klevetu i pitanje porodičnih prilika nije obrazložena svrha i razmatrana nužnost, te da usvajanje odredbi, koje u znatnoj mjeri utiču na ostvarivanje osnovnih demokratskih postulata pravne države, ne bi proporcionalno odgovaralo sankcijama i cilju koji se njima želi postići.

Na ranijoj sjednici Vijeća članovi su odgodili izjašnjenje uz obrazloženje da su Nacrt dobili tek 23. maja od Ministarstva pravde Republike Srpske. Planirali su usvojiti mišljenje na sjednici u julu, nakon čega su nevladine organizacije i stručnjaci koji prate rad pravosuđa upozorili da bi Narodna skupština mogla usvojiti izmjene prije nego što Vijeće dadne mišljenje o njima.

U Mišljenju VSTV-a, nastalom nakon elektronske i telefonske sjednice, navodi se kako je Evropski sud praksom uspostavio standard da se kao sankcija za djela klevete ili uvrede propisuje iznos koji je prilagođen ličnosti učinitelja “na način da ima za cilj individualnu i generalnu prevenciju, pri čemu se pravi balans izmedu sankcionisanja i sprečavanja autocenzurisanja i potencijalnog gušenja slobode izražavanja u cilju javnog debatovanja o pitanjima od javnog interesa”.

Iz Vijeća, nakon tumačenja pravnih standarda u odredbi člana koji se odnosi na klevetu i uvredu, navode kako smatraju da svako krivično djelo propisano Nacrtom zakona koje ima za cilj veći stepen zaštite javnih ličnosti, odnosno strožiju kaznu prema počinitelju djela, jeste “potencijalno neusklađeno sa obavezujućim standardom Evropske konvencije”.

Propisivanjem kazne koja nije odgovarajuća, prema mišljenju Vijeća, mogla bi se osim autocenzurisanja ograničiti i prava na slobodu izražavanja kao stuba izgradnje demokratskog društva.

U VSTV-u smatraju kako u popratnom materijalu sadržaja odredbi Nacrta zakona nije obrazloženo pitanje svrhe i razmatranja aspekta nužnosti za navedene zakonske odredbe, te da bi za donošenje izmjena i dopuna koje u znatnoj mjeri utiču na ostvarivanje osnovnih demokratskih postulata pravne države bilo upitno obrazloženje načela proporcionalnosti sankcija sa željenim ciljem i slobodom izražavanja.

Kriminalizacija klevete, Nacrtom usvojenim na Vladi Republike Srpske, predviđa ogromne novčane kazne – u rasponu od 8.000 do 100.000 maraka – ukoliko je ono što se iznosi ili prenosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog.

Aktivisti, nevladine organizacije i novinari u Republici Srpskoj izričito se protive kriminalizaciji klevete. Brojne organizacije i novinari na javnim su raspravama uložili prijedloge za brisanje određenih članova ovog Nacrta.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital iz Banje Luke, kaže kako se stiče utisak da je VSTV izbjegao dati negativno mišljenje na kompletan predloženi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a iako su imali nekoliko konkretnih primjedbi.

“Čini mi se da malo bježe od svoje odgovornosti. Mislim da se VSTV trebao pozvati na mišljenje Venecijanske komisije, koja se mnogo konkretnije o ovome očitovala i rekla da kriminalizacija klevete ne smije biti pravac u kojem se treba kretati bilo koje domaće pravosuđe”, kaže Vukelić.

On navodi kako se Venecijanska komisija pozvala na praksu zemalja članica Evropske unije u kojima “kriminalizacija klevete nije adekvatan način sankcionisanja za povredu časti i ugleda”, te se treba ukinuti.

Analizirajući odredbe koje tretiraju “neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”, iz Vijeća ukazuju da u Nacrtu zakona nedostaje obrazloženje u vezi sa razmatranjem suprotnosti između javnog interesa za objavom određenih informacija i zaštite privatnog interesa pojedinaca.

Vijeće je izrazilo rezervu u odnosu na ovaj član zakona jer je široko postavljena mogućnost procesuiranja, odnosno ulazi u polje vansudskog spora, što je nespojivo s vladavinom prava.

Članovi VSTV-a smatraju kako je predlaganje i propisivanje krivičnih djela i odlučivanje o obimu krivičnopravne zaštite građana u nadležnosti organa zakonodavne i izvršne vlasti, koji moraju uvažavati principe Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ustavnih načela i ustavnog teksta.

“Zbog svega navedenog, u izostanku jasnih obrazloženja standarda Evropskog suda, usklađenosti sa Ustavom i izostanka navođenja komparativnih praksi, Vijeće izražava rezervu spram navedenih odredaba Nacrta zakona”, navodi se u saopćenju VSTV-a.

Sjednica Vijeća nije bila najavljena javno niti su je novinari mogli pratiti, što je suprotno uobičajenoj praksi kod ostalih sjednica.