Parlament i Vijeće ministara BiH. Foto: EPA/Fehim Demir
U saopćenju koje potpisuje 16 organizacija, među kojima su Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Udruženje BH novinari, Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Fondacija CURE, Helsinški parlament građana Banja Luka, Sarajevski otvoreni centar (SOC), Transparency International u BiH i drugi, navodi se da je predlagač ovog zakona “evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo“, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja.
“Time je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pokušalo replicirati model iz Republike Hrvatske u kojoj je, za razliku od BiH, ustanovljena nezavisna institucija Povjerenika. Proširenjem liste izuzetaka u pristupu javnim informacija i bez dodatnih garancija za primjenu izuzetaka, mogla bi se pogoršati primjena prava na pristup javnim informacijama, čak i u odnosu na trenutno stanje“, upozaravaju iz organizacija civilnog društva.
Za organizacije civilnog društva nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja – čak 90 dana u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa.
“Umjesto jačanja, umanjuje se uloga Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, iako je ovo jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama. S druge strane, Prijedlog predviđa da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, pored uloge drugostepenog organa, istovremeno ima i mandat da predlaže institucijama preduzimanje mjera radi unapređenja ostvarivanja prava na pristup informacijama“, upozaravaju stručnjaci.
Članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH sa žaljenjem konstatuju da je Ministarstvo pravde BiH ignorisalo preko 200 prijedloga i komentara koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane za vrijeme konsultacija o izmjenama Zakona tokom 2021. godine.
Indikativno je, kako navode, da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i ujedno bio drugostepeni organ po žalbama na rješenja o pristupu informacijama.
“Institucije su na ovom primjeru pale još jedan test otvorenosti za prijedloge relevantnih aktera u cilju iznalaženja kvalitetnih rješenja“, navodi se u saopćenju.
Članice Inicijative pripremaju amandmane na usvojeni Prijedlog zakona s ciljem njegovog unapređenja i usklađivanja s međunarodnim standardima. Istovremeno, pozivaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, medije, stručnu javnost i građane da se uključe u raspravu o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama te da, koristeći svoja ovlaštenja i ekspertizu, zajedno doprinesu usvajanju kvalitetnih rješenja u skladu sa EU standardima.
