Dario Kordić ulazi u sudnicu MKSJ-a. Foto: EPA/ REUTERS
Prijava protiv Darija Kordića, osuđenog pred Sudom u Haagu i za učešće u napadu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na Ahmiće koji se dogodio 16. aprila 1993. godine i u kojem je ubijeno više od 100 civila, među kojima su bila starija lica, žene i djeca, podnesena je nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kojem on u društvu nekoliko osoba govori: “Kada me je pitao (prijatelj) je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata, ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila.’”
“Nakon zaprimanja, prijava je upućena u daljnju proceduru, te putem CMS-a data u rad postupajućem tužitelju”, navedeno je za Detektor iz Tužilaštva BiH.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 2004. osudio Kordića na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni, a koji su uključivali i ubistva u Ahmićima kod Viteza. Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, Kordić je pušten iz zatvora.
Iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida BiH su, u pismu upućenom Gracieli Gatti Santani, predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMRKS), naveli da je ovom izjavom prekršena i diskreditirana odluka o njegovom puštanju na slobodu, te da je Kordić “pokazao da je obmanuo MKSJ i austrijske vlasti gdje je izdržavao kaznu zatvora od 25 godina”.
“Kada presuđenik, koji je presuđen za najteže zločine, izađe osam godina i četiri mjeseca ranije od presuđene kazne od 25 godina i onda nakon devet godina kaže da bi sve ponovio, on ne samo da se ismijava međunarodnoj pravdi, vrijeđa žrtve, ruši međunarodni pravni poredak, nego je spreman da počini novi zločin, i to nije obična prijetnja, to je utemeljena prijetnja”, stoji u pismu Udruženja.
Iz Udruženja navode kako međunarodna zajednica ne poduzima ništa kako bi zaustavila negiranje zločina i afirmaciju zločinaca od strane najviših dužnosnika naše države.
“Molimo Vas da razmotrite mogućnost da se Odluka od 14. maja i 6. juna 2014. godine revidira, da se Dario Kordić vrati na izdržavanje kazne”, stoji u pismu.
Aktivisti iz nekoliko organizacija iz Hrvatske – Centra za žene žrtve rata ROSA, Centra za građansku hrabrost i Ženske mreže Hrvatske te Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz BiH – u izjavi za javnost podsjećaju kako je Kordić bio predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i jedna od vodećih ličnosti u zajednici bosanskih Hrvata od 1991. do 1995. godine.
“Neprihvatljivo nam je rehabilitiranje ratnih zločinaca. Apeliramo prema vlastima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj da ratni zločinci nisu heroji. Osuđivanje njihovih djela, naša je civilizacijska odrednica. Ne samo kao izraz poštovanja prema žrtvama iz prošlosti nego i zbog našeg odnosa prema budućnosti”, navodi se u izjavi za javnost.
Iz ovih organizacija pozivaju Grad Zagreb da imenuje jedan trg po ahmićkim žrtvama, te podsjećaju kako su uputili prijedlog Gradskoj skupštini u aprilu ove godine, ali da još nisu dobili odgovor.
“Međutim, gestama osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića naša inicijativa postaje još relevantnija. Samo s trgom, gdje će se mlade generacije moći educirati o našoj tragičnoj prošlosti, Bosna i Hercegovina i Hrvatska mogu kročiti zajedno prema svjetlijoj budućnosti”, kaže se na kraju izjave.
