Borba za slobodu govora ključna za zaštitu medija i put BiH ka Evropskoj uniji

Borba za slobodu govora, izražavanja i slobodne medije posebno je važna u svjetlu novog Nacrta izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske koji, između ostalog, predviđa kriminalizaciju klevete i uvrede. Učesnici konferencije, među kojima su bili predstavnici međunarodne zajednice, medijski profesionalci i pravni stručnjaci iz BiH, regije i Evropske unije, još jednom su podsjetili da su upravo ove vrijednosti neka od osnovnih pitanja na putu BiH ka članstvu u EU.

Ambasadorica Kraljevine Švedske, Johanna Strömquist, ukazala je na globalni trend urušavanja demokratije, ali i smanjivanja prostora za civilno društvo i slobodu medija. Ona je u okviru panela “Međunarodni kontekst sužavanja prostora: Očuvanje evropskih vrijednosti i obaveze BiH na putu ka EU“ pojasnila kako se BiH nalazi na nekoj vrsti raskrsnice na kojoj je potrebno odabrati budućnost i pravac kretanja, što bi trebala biti otvorena, liberalna demokratija.

“Pošto znamo da je i BiH dobila status kandidata prošle godine u decembru, smatramo da je sada pravo vrijeme da se razmišlja o demokratiji, jer znamo da su ljudska prava, demokratija, sloboda govora ključne vrijednosti EU”, dodala je Strömquist.

Neil Kavanagh iz Ambasade Velike Britanije je naveo da ne postoji demokratija bez slobodnih medija.

“Mi ćemo ostati posvećeni ovom pitanju i podržati nezavisne medije u svom radu“, naveo je.

Elisabet Tomašinec, šefica Političkog odjela Delegacije EU u BiH, još jedna od učesnica ovog panela, kazala je da je četiri godine nakon Mišljenja Evropske komisije vrlo malo učinjeno na implementaciji 14 prioriteta, među kojima su sloboda govora, izražavanja i medija.

“Glavni inostrani cilj BiH jeste da postane dijelom EU i kako bi se to desilo postoji neophodnost za zemlju da se transformiše u mnogim oblastima, što naravno uključuje i ono što mi nazivamo temeljima procesa pristupanja, gdje su ljudska prava apsolutno neophodna”, pojasnila je Tomašinec.

Na drugom panelu razgovarano je o zakonima koji, prema mišljenju stručnjaka, prijete slobodi govora i izražavanja, s posebnim fokusom na izmjene zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete.

Govoreći o ovom zakonu, direktorica CIN-a Leila Bičakčić kazala je da smo došli do trenutka kada zakon može biti usvojen i kada bi njegove odredbe mogle imati implikacije na dalje urušavanje ionako suženog prostora za slobodan rad civilnog društva i medija u BiH, ali i šire.

“Zakon nije ograničen samo na teritoriju Republike Srpske i svi mi možemo biti predmetom zakona, ako se usvoji, a to će značajno otvoriti prostor za autocenzuru novinara i aktivista u civilnom društvu, ali i opozicije u širem smislu”, dodala je Bičakčić.

Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske kazao je da je podržao Nacrt, uz pojašnjenje da osnovna namjera zakona nije da ograniči novinarske slobode, te da postoje članovi zakona koji izuzimaju novinare u vršenju dužnosti.

“Samo onaj koji svjesno iznosi neistinu, s namjerom da nekom nanese štetu, dolazi na udar ovog zakona”, dodao je Mazalica.

S druge strane, zastupnica Naše stranke u Državnom parlamentu Sabina Ćudić, kao i još nekolicina učesnika konferencije, istaknula je da je zakon već proizveo određeni strah u medijskoj zajednici, te da je na taj način već postigao neke efekte. Ona je govorila i o Nacrtu zakona o prekršajima u Kantonu Sarajevo, kazavši da je problematična uloga policije u utvrđivanju jezika mržnje, te da policija ne može “češljati cijeli internet” u potrazi za takvim govorom.

Novinari i predstavnici civilnog društva, koji su govorili o radu medija “pod opsadom”, ukazali su na brojne probleme i nelogičnosti s kojima se suočavaju u radu, pojašnjavajući kako bi ga uvođenje novog zakona dodatno usložnjavalo.

Posebna upozorenja istaknuta su u pogledu zaštite novinara koji se susreću sa tužbama organizacija ili pojedinaca koji su predmet njihovog rada, te potrebi da se i u samim medijima promijeni način štićenja prava novinara koji su izloženi tužbama.

Izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić podsjetio je da je suštinski razlog organiziranja ovakve konferencije ne samo uvođenje zakona koji kriminalizuje klevetu, nego i trend kojim se sužava prostor za slobodno istraživanje i izvještavanje medija.

“Glavna poruka koju mi želimo ovdje da pošaljemo jeste da u ovako ozbiljne stvari moraju prevashodno biti uključeni novinari, mediji i cijela naša zajednica”, zaključio je Džidić.