Umjetničkom instalacijom “Zea Mays” do osvještavanja o online nasilju nad ženama

Umjetničku instalaciju u najvećoj mogućoj mjeri kreira publika, a koja je na razne načine nastojala pomoći autorici Ana-Mariji Tomić, koja je u ovom performansu žrtva nasilja na internetu.

Pojedini učesnici su autoricu u toku performansa grlili, drugi su je pokrivali jaknom, dok su joj se neki odlučili pridružiti te kleknuti pored nje, kako bi osjetili dio njenog bola i patnje, a Damir Čobo i Rijad Kaniža bili su zaduženi za svjetlo i zvuk u realnom vremenu.

Tišina je simbolično fundamentalni aspekt ovog performansa, a Tomić je nakon završetka instalacije porazgovarala sa učesnicima, kojima je poručila da joj je bilo veoma zanimljivo posmatrati njihovu interakciju.

Ona je objasnila da se prijavila na “Laboratoriju za djevojke” u sklopu UNFPA organizacije pod temom nasilja nad ženama i onoga što trpe na društvenim mrežama, bilo da je to fizička, psihička ili emotivna bol, a koju, kako je kazala, njeni vršnjaci niti starije žene ne mogu da verbalizuju drugim ženama, odnosno bilo kome oko sebe.

Dodala je da je i ona sama proživjela neku vrstu nasilja na internetu, zbog čega je u performans upravo stavila komentare s kojima se najviše susretala, te da su zbog toga krenuli od rečenice “Zašto si se okomio na mene?”.

“Ne znam jeste se ikad susreli s tom rečenicom, kad naprosto ne znaš šta si osobi uradio da tebi piše negativne komentare, okomi se na tebe, i onda smo mi promišljali i došli na ideju da bi to bilo najbolje predstaviti sa komljenjem kukuruza, kao kako se komi kukuruz ovdje u realnom vremenu, tako ste mogli vidjeti na projekciji da idu te ikonice”, kazala je Tomić.

Navela je da sam performans nije koncipiran na voajerizmu, kao u predstavama, nego da je sama umjetnička instalacija interaktivna.

“Dakle, komljenje kukuruza, komljenje komentara, bol koju sam htjela predstaviti jeste ta fizička bol, sa klečanjem nad tim komentarima, nad tim kukuruzima koji neprestano dolaze, koji se neprestano kome, i to je bila naša ideja”, pojasnila je Tomić.

UNFPA je 2021. godine pokrenula bodyright – društveni pokret utemeljen u cilju osiguranja odgovornosti tehnoloških kompanija, kreatora politika i drugih lidera, koji mogu suzbiti zlostavljanje na internetu.

“Dok je fizičko nasilje dobro shvaćen i osuđivan koncept, svi drugi oblici nasilja nad ženama se pogrešno smatraju kao manje teškim u nedostatku vidljivih fizičkih povreda”, navode iz UNFPA-e.

“Zea Mays” instalacija je bila dio jednodnevne konferencije “Ko pokreće BiH? IT djevojke!”, kojom je obilježen Međunarodni dan djevojaka u sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a konferencija je organizovana u saradnji nekoliko UN-ovih agencija.