Knežević je nedostupan za razgovor, a na zahtjev za komentar nisu Detektoru odgovorili iz Ustavnog suda.

U četvrtak su iz Ustavnog suda na stranici objavili reagovanje u kome poziv poslanika njihovom sudiji smatraju pritiskom na njega.

“Navedeno djelovanje u svakom smislu utječe na pravnu sigurnost i podrivanje vladavine prava koja je osnovni temelj svakog demokratskog društva, kojem teži i Bosna i Hercegovina na svom putu ka Evropskoj uniji”, naveli su iz Suda i dodali da se Knežević trenutno nalazi na bolovanju, zbog čega neće održati sjednicu krajem maja.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) te entitetskog udruženja sudija također su na dan glasanja u Narodnoj skupštini izbjegavali komentarisati odluku.

Bivši sudija Vehid Šehić objašnjava da Vijeće ima ograničenu ulogu u imenovanju ustavnih sudija.

“Oni [VSTV] ne mogu reagovati, ali može reagovati u nekom segmentu Tužilaštvo BiH, to je jedina institucija koja treba da reaguje”, smatra Šehić.

On podsjeća da je i ranije bilo poziva na povlačenje iz određenih državnih institucija.

“Međutim, kad je u pitanju Ustavni sud BiH, zna se način kako se oni imenuju, mogu raditi i ne vidim razloga da se povlače”, kaže on.

Čekanje na odluku sudije

Prve pozive sudiji Kneževiću da se povuče s funkcije uputio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno, nezadovoljan odlukama ovog suda o pitanjima državne imovine. Predsjednik Skupštine Nenad Stevandić je u srijedu, objašnjavajući razloge za zaključak poslanika, rekao da vjeruje da će Ustavni sud biti delegitimisan ukoliko Knežević podnose ostavku kako je to od njega zatraženo.

“On [Ustavni sud] neće imati sudije iz Republike Srpske i sve odluke koje bude donosio ubuduće, koje će se vjerovatno ponovo ticati i imovine i aktuelnih pitanja, iako pravno validne, bit će delegitimisane i omogućiti nama lakšu dezavuaciju takvih odluka”, kazao je nakon sjednice Stevandić i dodao da Kneževića jeste predložila Skupština, ali da ga ne može smijeniti, već da je to sada isključivo odluka ovog sudije.

“Kako će se gospodin Knežević odnositi, to ćemo mi svi zajedno vidjeti u narednih nekoliko dana”, dodao je Stevandić.

Drugom sudiji koga je u Ustavni sud imenovala Narodna skupština, Miodragu Simoviću, mandat je istekao u novembru 2022., nakon što je napunio 70 godina.

Predsjednica Ustavnog suda Valerija Galić je u saopćenju navela da Narodna skupština nema pravo da odlučuje o njihovom radu.

“Nema osnova niti u jednoj odredbi Ustava Bosne i Hercegovine, pa ni entiteta, niti bilo kojeg zakona u Bosni i Hercegovini, koja omogućava zakonodavnim tijelima entiteta da se upliću u rad i nadležnost Ustavnog suda BiH, uključujući i opoziv sudija Ustavnog suda”, navode u saopćenju, gdje oštro osuđuju djelovanje Narodne skupštine koje su ocijenili neustavnim te “veoma ozbiljnim pritiskom na samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda BiH”.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija kaže da ne može komentarisati događaje jer Vijeće nema nadležnost nad Ustavnim sudom BiH. Dok je Vijeće nadležno za imenovanje sudija na svim nivoima, ustavne sudije biraju se u parlamentima.

Lagumdžija kaže da sada postoje dvije realne opcije – prva, da Knežević dâ ostavku i da na taj način Skupština krene u proceduru izbora nova dva člana, i, druga, da zamrzne svoj status – što se, “nažalost, koristi kao forma pritiska”.

“Ja imam neko svoje viđenje, ali nemojte da ja to komentarišem, ne tiče se apsolutno VSTV-a”, objašnjava Lagumdžija.

I ranije je iz VSTV-a za Detektor rečeno da se pritužbe o nepoštivanju odluka Ustavnog suda ne razmatraju kao načelno pitanje jer to nije dio nadležnosti Vijeća.

Zaključak kojim se sudija Knežević poziva da napusti Ustavni sud usvojen je glasovima pozicionih stranaka, dok su opozicione partije bile protiv ili suzdržane. Tokom rasprave su priznali da formalno povlačenje neće imati stvarnog uticaja na rad Ustavnog suda.

Kasim Trnka, profesor ustavnog prava sa iskustvom ustavnog sudije, kaže da ako Knežević prihvati Dodikov prijedlog i istupi iz Ustavnog suda BiH, to u praksi ne bi značilo ništa. Ustav BiH, kojim je definisan rad Ustavnog suda, predviđa da je potrebno najmanje pet od devet glasova sudija za donošenje odluke. Takva odluka se sa sadašnjim sastavom Suda može donositi i bez sudija iz Republike Srpske.

“On [Dodik] se u tome prevario, jer Ustavni sud u izvoru ide na taj način da četvero sudija bira Federacija, a dva Republika Srpska, ali u procesu odlučivanja više se ne postavlja pitanje ni entitetske pripadnosti ni pripadnosti eventualno konstitutivnim narodima”, objašnjava Trnka.

Diskreditiranje Ustavnog suda

Dodik je, osim poziva sudiji, rekao da se u Republici Srpskoj neće provoditi buduće odluke Ustavnog suda dok se ne postigne dogovor o državnoj imovini. To nije prvi put da Dodik najavljuje sprečavanje provođenja presuda Ustavnog suda, što je u BiH krivično djelo. Iako povlačenje sudije formalno neće uticati na donošenje odluka, slabljenje povjerenja u rad samog suda i njegove odluke dugoročno može štetiti ugledu institucije.

Na to je upozorio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Zadatak političara u BiH je da konačno u potpunosti provedu Dayton i da o njemu ne pričaju izmišljotine. Poštivanje ustavnog poretka BiH je kamen temeljac dugotrajnog mira, stabilnosti i napretka Bosne i Hercegovine”, rekao je Schmidt.

Osim Ustavnog suda, druge pravosudne institucije se još nisu oglašavale, a iz Udruženja sudija Republike Srpske nisu odgovorili na upit Detektora za komentar.

Trnka smatra da Dodik na ovaj način pokušava doći do Zakona o Ustavnom sudu. Sam Dodik je tražio da se takav zakon usvoji na državnom nivou i da se njime iz sastava izbace strane sudije. Trnka objašnjava da je nezavisnost Ustavnog suda BiH zaštićena samim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Neizvršavanje odluka Ustavnog suda na koje poziva Dodik jeste krivično djelo, podsjeća Trnka.

“Pravno gledano, to je relativno riješeno pitanje jer je u Krivičnom zakonu BiH predviđeno krivično djelo – ko ne izvršava odluke Ustavnog suda i drugih sudova kaznit će se. Drugo je pitanje što se Tužilaštvo ne snalazi u primjeni toga zakona, pogotovo se ne snalazi kad neki kolektivni organ donosi odluku kao što je, naprimjer, Narodna skupština Republike Srpske, pa se onda Tužilaštvo prenemaže, ne zna ko je odgovoran i ko to ne provodi jer kolektivni organ ne može biti kažnjavan po Krivičnom zakonu”, kaže Trnka.

Tužilaštvo BiH je do sada podiglo samo jednu optužnicu za neprovođenje odluka Ustavnog suda. Nakon istrage o neprovođenju odluke Ustavnog suda o neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske u kojoj je saslušan i sam Dodik, optužnica je podignuta protiv četiri osobe iz komisije za provođenje referenduma o prazniku. Sud BiH je ovu optužnicu odbio jer iz dokaza Tužiteljstva BiH nije moguće izvesti zaključak o postojanju osnovane sumnje da su optuženi počinili kazneno djelo “neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH”.

Tužilaštvo BiH nakon toga nije podizalo druge optužnice za nepoštivanje odluka Ustavnog suda.