Potrebne reforme unutar pravosudnih institucija: Konferencija predsjednika sudova

Na Konferenciji u organizaciji Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Delegacije Evropske unije (EU) i Misije OSCE-a u BiH govorilo se o efikasnosti rada sudova, organiziranom kriminalu i korupciji, te transparentnosti rada pravosudnih institucija.

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a je u uvodnom obraćanju naveo da su teme aktuelne i univerzalne, ali i jako bitne za pravosudni sistem.

“Vidimo da otvorenim odnosom prema građanima možemo raditi na povjerenju javnosti u sistem”, kazao je Lagumdžija, navodeći da postoji spremnost i posvećenost da se mijenjaju obrasci djelovanja pravosudnih institucija započeti donošenjem Komunikacijske strategije.

Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH je kazao da je pravosudnom sistemu potrebna reforma koja, između ostalog, podrazumijeva i usvajanje novog zakona o VSTV-u.

On je naveo da je za održavanje vladavine prava i zaštitu dostojanstva potrebno da sudije efektivno izvršavaju dužnosti.

“Kompletno pravosuđe treba vješto da se nosi sa složenim predmetima”, kazao je Aggeler.

Alfredo Stripoli, šef Odjela za vladavinu prava pri Uredu specijalnog predstavnika EU, najavio je da je za doprinos povjerenju potrebno i da više sudija pristane na objavu imovinskih kartona. Dosad je, kako je kazao, 30 posto nosilaca pravosudnih funkcija pristalo na objavu imovinskih kartona – što nije dovoljno, a to je moguće uraditi bez izmjene Zakona.

Govoreći o transparentnosti rada pravosudnih institucija, Sanela Gorušanović-Butigan, potpredsjednica VSTV-a, navela je da javnost ima pravo pristupiti informacijama i da ono treba biti institucionalno zagarantirano.

Navela je da su usvajanjem Komunikacijske strategije napravljeni iskoraci koji ukazuju na opredijeljenost institucija da rade.

“Radi se na izradi novih smjernica za objavu sudbenih i tužilačkih odluka”, kazala je potpredsjednica VSTV-a, dodajući da prethodne, iz 2014. godine, nisu u primjeni u punom kapacitetu.

Smjernice iz 2014. podrazumijevale su objavu sudskih i tužilačkih odluka na zvaničnim web stranicama pravosudnih institucija. One nisu bile obavezujuće, zbog čega određene institucije nisu uskladile svoju praksu s njima.

Gorušanović-Butigan je navela i da su u prethodnom periodu održani brojni sastanci s medijima i da je jedan od problema na koje je potrebno obratiti pažnju ujednačenost objavljivanja sudskih odluka.

“Neki sudovi ne rade anonimizaciju kao drugi, te imamo različito postupanje. Potrebno je da između sebe napravite plan da bude ujednačenija praksa”, kazala je, navodeći da je potrebno i ažuriranje odgode postupaka.

Aid Hanušić, predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini, kazao je da je ranije odnos sudova ka javnosti bio negativan, zbog čega su se mediji izbjegavali, navodeći da se taj odnos promijenio.

Osvrnuo se i na pitanje anonimizacije, navodeći da postoji uputstvo o anonimizaciji sudskih odluka i da se, iako misli da ne treba stavljati inicijale u odlukama, potrebno držati uputstva i “tako disciplinski ne možete odgovarati”.

Jadranka Stanišić, članica Vijeća, u uvodnoj riječi o efikasnosti vođenja predmeta je kazala da efikasnost u velikoj mjeri zavisi od predsjednika suda.

“Koliko je predsjednik kreativan i inovativan da ravnomjerno rasporedi sve predmete i optereti nosioce pravosudne funkcije, od toga zavisi kvantitet i kvalitet rada suda”, kazala je Stanišić.

U diskusiji o ovoj temi sudija Muhamed Tulumović je kazao da je potrebno govoriti o stručnim saradnicima.

“Stručni saradnici su smanjili normu kako se ne ocjenjuju, što je komplikovano za sudove poput onih u Tuzli, Sarajevu i Travniku”, kazao je on.

Sudija Enes Behlulović je mišljenja da se izbor mora vršiti bolje i pravilnije te da se često zna desiti da osoba koja konkuriše, potom prođe na intervjuu, ne zna raditi posao.

“Nama je lakše raditi s vama, ali morate odgovornije raditi. Vi ste kasta, vi ste zatvoreni”, kazao je Behlulović, navodeći da predsjednici sudova trebaju imati veće ovlasti.

U odgovoru na ovaj komentar, Stanišić je navela da ništa nije idealno, uključujući i izbor sudija i tužilaca, ali da je ovaj postupak unaprijeđen.

“Izmijenili smo odredbe da biramo baš najbolje, da se ne bi desilo da izaberemo nekoga ko ima manje iskustva u odnosu na drugog”, kazala je Stanišić.

Predsjednik Općinskog suda u Tešnju je bio mišljenja da je potrebno da se izbor sudija radi brže, s obzirom na to da je ranije čuo da je prosjek izbora 330 dana.

“Ako bi se taj period prepolovio, to znači da bi nekoliko normi više bilo ostvareno, pa bi završili mnogo veći broj predmeta”, kazao je predsjednik.

Tokom treće sesije gdje se govorilo o procesuiranju složenih predmeta organiziranog kriminala i korupcije, član VSTV-a Srđan Forca je kazao da je pitanje procesuiranja ovih predmeta ispit za profesionalnu zajednicu.

“Optužnice često nisu dovoljno dobro konstruisane. (…) Sudije su najčešće preblage u upravljanju suđenjem i dozvoljaju česta odgađanja ročišta, i ne koriste se svi mehanizmi u osiguravanju efikasnog vođenja ročišta u pogledu statusne konferencije”, naveo je Forca.

Amra Hamidović, pravna savjetnica iz OSCE-a je rekla kako je analiza slučajeva organiziranog kriminala i korupcije od 2016. godine do aprila 2023. ukazala da prosječna dužina trajanja postupka daleko premašuje okvire Pravilnika VSTV-a.

“Na osnovu pregleda 192 predmeta, od potvrđivanja optužnice do pravosnažne presude prođu 852 dana. Na osnovu pregleda 213 predmeta, od početka glavnog pretresa do prvostepene presude prođe 456 dana”, navela je.

Govoreći o uočenim ključnim problemima, pomenula je česta odgađanja ročišta, nedovoljnu angažiranost nosilaca pravosudne funkcije za verifikaciju zdravstvenog stanja stranaka, sporo zakazivanje ročišta, česte izmjene sudija, ali i slabu upotrebu statusnih konferencija i mjera procesne discipline.

Osvrćući se na predmete ratnih zločina, Hamidović je rekla da je preostalo još 400 predmeta sa 4.000 osumnjičenih za procesuiranje.

“Mislim da smo svjesni da velik broj neće dočekati svjetlo dana u sudnici”, kazala je Hamidović, dodajući da postoje žrtve i oštećeni koji decenijama čekaju da pravda bude zadovoljena.