Medijski portali počinju oporavak nakon intenzivnih hakerskih napada

Cyber napadi na kompanije širom svijeta. Foto: EPA/ERDEM SAHIN

Sandra Gojković-Arbutina potvrdila je da se i redakcija Nezavisnih novina, čija je glavna i odgovorna urednica, prije desetak dana suočila sa DDoS napadom, kada je bio s najjačim intenzitetom.

“To je teško objasniti za čitaoce, ali, recimo, u jednom trenutku imate 200 miliona zahtjeva za ulaz na naslovnu stranu, što, naravno, nijedan server ne može da izdrži, i onda stupaju problemi sa dostupnošću”, objašnjava Gojković-Arbutina.

Posljedica ovakvog hakerskog napada, s kojim su se zadnji put suočili 2019. godine, ogleda se u nedostupnosti samog portala, navodi ona.

“Kod nas je prvo počelo – mi smo, evo, bili punih deset dana pod napadom – a tu su kolege iz Buke, sa BN televizije, Face TV-a, tako da ne znam kojim sistemom su birani. Znam da su to sve jako čitani portali”, kaže ona te dodaje da im je učinjena šteta za koju je potrebno mnogo vremena kako bi se nadoknadio gubitak.

Kako kaže, čitaoci kada više puta vide da je portal nedostupan, teško se ponovno vraćaju, a redakcija Nezavisnih novina sada pokušava vratiti brojke i čitanost. Ona objašnjava da je prvo potrebno proučiti vrstu napada kako bi se borilo s napadačem.

“Dakle, vi praktično kada nađete sistem koji vas napada, vi se onda branite, a dok ne nađete sistem, vi ste u nekim trenucima potpuno nedostupni. I kada nađete sistem i kako u tom momentu dižete svoju zaštitu, znači zaštitu prilagođavate vrsti napada, onda ste više dostupni, a kada ga konačno savladate, onda ste potpuno dostupni”, objašnjava Gojković-Arbutina.

Iz Face TV-a objašnjavaju kako sedam dana intenzivno traju napadi, koji su se povremeno pojavljivali i ranije u rasponu od dvije do tri godine.

“Međutim, sada u posljednoj ovoj sedmici su baš intenzivni bili, da imamo u toku jednog dana do 300 miliona pokušaja ulaza na naš sajt, to su ti takozvani DDoS napadi. Oni isključivo imaju tendenciju da sruše naš sajt na način da oni pošalju putem softvera da se poveća broj ulaza i da se na taj način zatrpa taj hosting prostor”, navode iz redakcije Face TV-a.

Oni dodaju da je jedna od posljedica ovakvog napada stvaranje nepovjerenja kod publike te objašnjavaju da se DDoS napadi obično koriste da smanje prihode medijima, ali da vjeruju kako to nije bio slučaj ovoga puta, već je vrlo moguće da se napad dešava zbog trenutnih političkih procesa.

Gojković-Arbutina kaže da su napad prijavili policiji i odjeljenju za cyber kriminal.

“Mi znamo odakle napadi stižu kada su u pitanju ti botovi, ali ko je naručilac i odakle ide najviše, to bi trebalo odjeljenje za cyber kriminal da istraži. Mi znamo da mogu, sad još da pokažu volju”, navodi ona te dodaje da nakon prijave napada iz 2019. ništa nije učinjeno.

Aleksandar Đurić iz Cyber Security Excellence Centra (CSEC) objašnjava kako DDoS predstavlja vrstu cyber napada u kojem napadač koristi mrežni saobraćaj iz više izvora za preopterećavanje određenog servera, mreže ili internetskog resursa.

“Zamislite DDoS napad kao situaciju u kojoj ogroman broj ljudi istovremeno dolazi u prodavnicu, čime se sprečava pristup ostalim kupcima”, navodi Đurić.

On objašnjava da DDoS napadi, pored obustave pružanja usluge, mogu dovesti i do gubitka podataka, kao i naštetiti ugledu pogođenih organizacija, te ističe važnost brze reakcije u slučaju suočavanja s napadom i saradnje sa stručnjacima za cyber sigurnost.

“Ono što CSEC preporučuje medijima jeste da se za pomoć obrate inicijativi ‘Project Shield’, koja predstavlja besplatnu uslugu koja štiti web stranice od DDoS napada”, navodi Đurić te poručuje da je CSEC spreman pomoći bilo kome pri implementaciji ove usluge.

CSEC i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objavili su sredinom aprila Prvi izvještaj o cyber prijetnjama u BiH u kojem su DDoS napadi označeni kao najčešći cyber napadi u državi.