Tužilaštva propustila reagovati na više od 50 izvještaja revizora u kojima su utvrđene nepravilnosti
Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine u posebnoj publikaciji objavio je kako je od 2016. do 2018. godine kantonalnim tužilaštvima dostavio 115 izvještaja na informisanje i postupanje, ukazujući na značajne nepravilnosti i razloge kvalifikacija za data mišljenja revizora. Iako su se nadali da će neposrednim kontaktima uspostaviti saradnju s tužilaštvima, iz Ureda za reviziju ističu da su za 58 izvještaja dobili obavijesti kako po njima neće biti provedena nikakva istraga ili da utvrđene nepravilnosti iz izvještaja nisu ništa osim prekršaja.
Direktor Ureda za reviziju institucija Federacije Dževad Nekić kaže kako su u ovoj instituciji svjesni koliko su izvještaji s kojima su upoznavali tužioce kompleksni, ali da zahtijevaju veću pažnju i posvećenost.
“Nedostatak stručnog kadra ekonomske struke ili veliki broj predmeta u tužilaštvima možda su neki od razloga zašto nisu ostvareni pravi rezultati, ali smatram da uvijek postoji rješenje. To su prepreke koje ne smiju biti razlog da se ne posveti pažnja nečemu što može poslati snažnu poruku”, kaže Nekić.
On dodaje da kada revizori dostave izvještaj tužilaštvima, očekuju barem provođenje istrage i ulazak u dublje razloge, te da utvrde da li je učinjena neka šteta ili pribavljena materijalna korist. Zbog toga smatra da bi tužiocima trebala biti pružena prilika da vide kako rade njihove kolege u evropskim zemljama koje koriste revizorske izvještaje kako bi pokrenule istragu ili utvrdile obilježja krivičnog djela.
“Ono što je važno razumjeti jeste da smo mi svjesni da je prekršen zakon, to smo utvrdili u toku revizije – pa zbog toga smo i dali kvalifikaciju u mišljenju”, naglašava Nekić.
Prema ovoj publikaciji o neprovođenju istraga po revizorskim izvještajima, moguće je vidjeti da je tu najveći broj različitih zdravstvenih institucija i ustanova, ali i preduzeća u većinskom vlasništvu, kao i određeni zavodi, agencije i jedinice lokalne samouprave. Najčešće nepravilnosti koje su utvrdili revizori odnosile su se na raspodjelu i neodgovarajući nadzor nad utroškom sredstava tekućih transfera, neprovođenje postupaka javnih nabavki u skladu sa zakonom, netransparentno zapošljavanje, neuplaćivanje poreza i doprinosa, te nerealno iskazivanje sredstava, obaveza, prihoda, rashoda, finansijskih rezultata i kapitala u finansijskim izvještajima.
“U najmanju ruku, ovo za posljedicu ima da je osnivač odnosno vlasnik doveden u zabludu jer ne raspolaže pravim informacijama o poslovanju i finansijskom položaju”, pojašnjava Nekić.
Publikacija koju je predstavio Federalni ured za revizije govori o neistraženim izvještajima koji pokazuju kako dugogodišnje neplaćanje poreza i doprinosa pravi kontinuirane gubitke u privrednim društvima koje kasnije plaćaju građani, ali i kako nesavjesnim poslovanjem gubimo nekadašnje privredne gigante.
“Radi se o javnoj imovini i novcu građana, i prema tome, treba biti nulta tolerancija jer nešto trebamo ostaviti i budućim generacijama. Njihovim procesuiranjem utvrdila bi se odgovornost i poslala poruka da će nesavjestan rad biti kažnjen, a na ovaj način on je zapravo podržan”, kaže Nekić.
Od 58 izvještaja revizora koje tužioci nisu istraživali, najviše ih se odnosi na Kanton Sarajevo, njih 18. Prema broju izvještaja u kojima su zabilježene nepravilnosti prednjače javna preduzeća, te jedinice lokalnih samouprava – općine i gradovi, dok su naredni na listi zavodi, kantonalne vlade i ministarstva, te preduzeća u kojima je većinsko vlasništvo javno. Jedini protiv kojeg nadležno tužilaštvo nije pokrenulo istragu a čije finansijske izvještaje za 2016. i 2017. su federalni revizori ocjenjivali negativno dvije godine zaredom jeste Općina Zavidovići.
Iz Federalnog ureda za reviziju institucija pojašnjavaju kako je objavljivanje izvještaja pokušaj da se javnosti ukaže na potrebu sinhronizovanog djelovanja svih institucija u lancu odgovornosti kako bi vladavina zakona i demokratski sistem bili uspostavljeni.
