Kampanjama diskreditacije se pokušava uticati na glasače

Novinari i istraživači “Mediacentra” su od 2. avgusta do 31. oktobra prošle godine pregledali više od 25.000 sadržaja na osnovu ključnih riječi iz 100 različitih izvora, iz online i mainstream medija te profila na društvenim mrežama, što je bio povod za organizaciju stručne diskusije na kojoj su prezentirane i određene preporuke.

“Cilj jeste bio da vidimo koji se elementi koriste kako bi se uticalo na emocije glasača. Gledali smo upotrebu ratne retorike, upotrebu govora mržnje, upotrebu kampanja diskreditacije, kako se povezuje prošlost sa današnjim izborima i kako se koristi da bi se manipulisalo glasačima”, rekla je Anida Sokol, istraživačica “Mediacentra” i urednica publikacije.

U publikaciji se, navela je, govori o tome kako se manipulacijom emocijama određuje izborna volja u BiH, te dodaje da se sve može povezati s nedavnim dešavanjima u Banjoj Luci kada su, nakon političkih govora, govora mržnje i netrpeljivosti, napadnuti aktivisti, novinari i članovi Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa.

Novinarka i aktivistica Kristina Ljevak je, zajedno sa Selmom Zulić i Jasminom Čaušević, analizirala izvještavanje medija o političkim kandidatkinjama, te navela da su došli do poražavajućih podataka o diskreditaciji žena u političkom i javnom životu.

“To nije samo pogubno u sferi izvještavanja tokom predizborne kampanje ili izvještavanja vezanih za politički život. To pogoduje činjenici da na osnovu takve vrste diskreditacije svaka žena kasnije u konačnici može biti žrtva nasilja, neovisno od toga čime se bavi. Način na koji su prošle godine žene bile diskreditirane ticalo se njihovog fizičkog izgleda do niza drugih segmenata, čega su muškarci često pošteđeni”, rekla je Ljevak, dodavši da “mediji umjesto da budu društveni korektiv, vrlo često budu saveznici političarima”.

Mladen Bubonjić je istraživao štetne narative u vezi sa stranim akterima i kaže da je jasno mapirao izvore, kanale i metode, kako se plasiraju ti narativi.

“Simptomatično za sve štetne narative jeste da se međusobno isprepliću, te da ih je nemoguće izolovati”, dodao je Bubonjić.

Belma Buljubašić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu istraživala je širenje štetnih narativa koji se tiču etnonacionalnih skupina i analizirala je članke iz online medija i društvenih mreža – Facebooka i Twittera, na kojima se širi puno štetnih sadržaja, kako kaže, putem lažnih, ali i putem profila određenih zvaničnika.

Prema njenim riječima, utvrđeno je da sve stranke imaju “botove”, ali i da koriste javne ličnosti da bi pomogli u učvršćivanju narativa.

“Način na koji ‘botovi’ to rade jeste tipičan apel na emocije birača, gdje se apsolutno želi emotivnim sadržajima stvoriti strah i onemogućiti ljudima da racionalno razmišljaju. Stalno pozivanje na rat, kao da nije završen 1995., nego prije mjesec dana, konstantno revidiranje onoga što se desilo u ratu, relativizacija prošlosti, korištenje žrtava u predizborne svrhe, što smo na svim stranama vidjeli”, rekla je Buljubašić.

Britanski ambasador Julian Reilly ističe kako je istraživanje “Mediacentra” pokazalo da je javnost kontinuirano izložena toksičnim narativima koji sadrže seksizam, govor mržnje, teorije zavjere, klevetničke kampanje i negiranje ratnih zločina, te da se kao glavni krivci navode politički lideri.

“Ovi postupci podrivaju i srozavaju demokratiju ove zemlje. Sve ovo možda nije iznenađenje, ali ovaj izvještaj bi trebao biti poziv na djelovanje. Mediji, civilno društvo i šira javnost imaju svoju ulogu. Birači žele da se političari fokusiraju na pitanja koja su građanima najvažnija i da kampanje budu pristojne”, kazao je britanski ambasador Reilly.

Preporuke koje su proizašle iz istraživanja odnose se na predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, Centralnu izbornu komisiju BiH, Regulatornu agenciju za komunikacije, medije i medijske organizacije, te političke partije. Iz “Medicentra” ističu kako se zalažu za uspostavu određenog regulatornog okvira za društvene mreže zemljama, depolitizaciju regulatora, pravovremeno objavljivanje informacija od javnog značaja od strane institucija.