VSTV BiH: Moguća bolja efikasnost rada sudija i parničnih postupaka
Na sastanku, kojem su prisustvovali predstavnici ministarstava pravde od državnog do kantonalnog nivoa, Ambasade Švedske i VSTV-a, govorilo se o izazovima i mjerama koje je neophodno poduzeti s ciljem unapređenja pravnog okvira izvršnog postupka i postupka po žalbi, te uvođenju novih modela rada u sudovima.
Prilikom ocjene efikasnosti i kvaliteta rada sudova, u VSTV-u zaključuju da je fokus potrebno staviti na rad nesudskog osoblja. Veliki dio posla do sada su obavljali daktilografi, istakao je predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, te dodao kako je intencija da sukcesivno daktilografe zamijene volonterima, pripravnicima, stručnim saradnicma i savjetnicima – diplomiranim pravnicima.
“Oni bi od sudija trebali preuzeti dobar dio administrativnog posla, a sudije bi se trebale posvetiti više radu na vođenju ročišta i izradi presuda“, istakao je Lagumdžija, dodavši da vjeruje da će nakon provedbe rad sudija biti efikasniji.
On kaže da će u narednom periodu biti potrebno mijenjati niz zakona i podzakonskih akata, te da su dobili podršku ministara pravde sa svih nivoa kako bi krenuli u reforme.
Ovim projektom je naglašen i fokus na suđenja u razumnom roku u parničnom postupku. Lagumdžija je rekao da se u Kantonu Sarajevo, gdje je najveći prvostepeni i drugostepeni sud, od podnošenja tužbe do drugostepene presude u parničnom postupku čeka osam godina. Dobar dio žalbi, istakao je Lagumdžija, stranke podnose iz razloga kako bi odugovlačili pravosnažnost. On smatra da je to nedopustivo, te je najavio reformu žalbenog postupka.
“Intencija je da se uspostavi praksa prethodnog odobrenja žalbe. Kada dođe do tog rješenja, maksimalno trećina žalbi će ići u meritorno razmatranje, sve ostalo će se rješavati u prejudicijelnoj fazi. Mislim da bismo nakon usvajanja zakona i podzakonskih akata, za nekih pet godina skratili rok od osam godina, makar na pola, što bio bio benefit za građane“, rekao je Lagumdžija.
Treći segment na kojem rade u VSTV-u je ubrzanje izvršnog postupka, što je, prema riječima Lagumdžije, moguće kroz odobravanje pristupa podacima o imovini izvršenika, kako tražiocima izvršenja tako i osobama iz suda koje vode izvršni postupak.
Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH, uz čiju je podršku realizovan ovaj projekat, rekla je da su dužina trajanja postupka i veliki broj neriješenih predmeta izazovi s kojim se pravosuđe BiH suočava. Prema njenim riječima, “zakašnjela pravda je nepravda“, a građanima koji dugo čekaju na sudsku odluku uskraćen je pristup pravdi.
“Mi smo sada okončali pilot fazu ovog našeg projekta, kroz koju se pokazalo da je moguće unaprijediti efikasnost. Brojke govore da je efikasnost povećana, a sve je to ostvareno na način da je sudijama omogućeno da se usmjere na ono što je pravi sudijski posao, umjesto da troše dosta vremena na komunalne predmete“, rekla je Strömquist, dodavši da je ovo urađeno na principu švedskog modela koji je prilagođen za BiH.
Lagumdžija je rekao da će u narednom periodu pokušati da, u saradnji sa resornim ministarstvima, stvore zakonske i normativne preptostavke da ovaj projekat zaživi u svim sudovima na nivou države, te da nastavi funkcionisati u sudovima koji su već bili uključeni u pilot-projekat.
