Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Božo Mihajlović. Foto: BIRN BiH

Sutkinja Suda BiH i bivša državna tužiteljica Sena Uzunović je kazala da je odnos Mihajlovića sa saradnicom i daktilografkinjom Sadinom Beridan bio označen apsolutnim povjerenjem, te da su, zbog činjenice da je optuženi bio uključen u veliki broj predmeta, radili mnogo.

“Kada je došla informacija da nešto nedostaje, prvo su bile priče da se to stavlja Boži i bila sam šokirana. Nisam znala pojedinosti. Moj dojam je bio da tu nešto nije bilo uredu. Moja pomisao je bila da je nešto propušteno da se poravni, ali ne da je Božo nešto uradio“, kazala je Uzunović.

Kako je rekla Uzunović, postupak u vezi s oduzetim predmetima i oduzeti novac se razlikovao i nikada nije naknadno provjeravala nakon što bi u ime drugog tužioca, uključujući Mihajlovića, potpisala neki dokument, jer je odnos među tužiocima bio baziran na povjerenju.

Mihajlović je optužen da je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje, koja je prisvojila privremeno oduzeti novac iz više predmeta u iznosu od preko 100. 000 KM. Njemu je prvobitno suđeno u Sudu BiH, gdje je osuđen na pet godina zatvora, ali je Apelaciono vijeće krajem 2020. ukinulo presudu i postupak prenijelo na Općinski sud u Sarajevu.

Na pitanje branioca Vlade Adamovića, da li se sve ono što se predaje u KPD-u provjerava, a da je na Sudu BiH postojala praksa da se ne provjerava i sve ostaje zapečaćeno, Uzunović je odgovorila potvrdno.

Adamović je pitao svjedokinju da li je ikada u svojoj praksi “išla za daktilografom“, kako bi se uvjerila da ispunjava njene naredbe, na šta je svjedokinja odgovorila negativno, kao i to da nije bila ovlaštena da provjerava stručnost zaposlenih u KDP-u.

Nastavak suđenja je planiran za 10. mart.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona