BiH najgora u regionu po indeksu percepcije korupcije za 2022.: Transparency International

Indeks percepcije korupcije 2022. Ilustracija: Transparency International u BiH

Kako se navodi, BiH je od 2012. nazadovala osam indeksnih poena i, zajedno s Turskom, u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja, kaže kako je BiH ostvarila najgori rezultat u historiji do sada, u odnosu na prošlu godinu, ali i u odnosu na 2012., kada je Indeks bio 42.

“Dakle, istaknuta je BiH zajedno s Turskom u globalnom izvještaju među zemljama koje su najviše nazadovale u prethodnom periodu, i kada čak uporedimo i sa zemljama regiona, koje barem povremeno naprave određeni napredak, BiH definitivno ostvaruje najgore rezultate do sada. Nalazi se na 110. mjestu od 180 zemalja, sa Indeksom 34”, objašnjava Korajlić.

Ona dodaje da je posebno istaknut problem s procesuiranjem organizovanog kriminala, nemogućnošću institucija za provođenje zakona te sam uticaj organizovanog kriminala na te institucije.

“Istaknut je posebno problem s pravosuđem i Tužilaštvom BiH, gdje je među problematičnim stvarima posebno naglašen izbor glavnog tužioca i sam taj proces, koji je bio manjkav i kompromitovan, i činjenica da su samo Tužilaštvo potresale korupcijske afere, ostavke, premještaji, smjene, disciplinski postupci i na kraju sam taj izbor, što baca, naravno, sumnju na to da Tužilaštvo uopšte može efikasno da procesuira korupciju”, kaže Korajlić.

Kako stoji u izvještaju, samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja, sa ocjenom 34 na skali “od 0 do 100”, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

“BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja, što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda”, navodi se u izvještaju, u kojem je posebno naglašeno da je BiH na historijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije.

U istraživanju Indeksa percepcije korupcije se ističe i provođenje Općih izbora 2022. godine, koje je bilo praćeno nizom afera, s krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zloupotrebom javnih resursa.

“Ovaj problem nije riješilo ni nametanje izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika, koji je svojim djelovanjem samo dodatno produbio političku krizu i nije riješio problem potpune blokade vlasti koja nastavlja da djeluje prvenstveno kao instrument političkih partija za jačanje sopstvene kontrole nad svim procesima u državi”, stoji u izvještaju Transparencyja, u kojem je naglašeno da je korupcija dovela do ozbiljnih posljedica po globalni mir jer uzrokuje pad demokratije i jačanje autoritarnih vođa, a mir i stabilnost postaju ugroženi u zemljama s lošijim Indeksom.

Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući Upravnog odbora Transparencyja u BiH Srđan Blagovčanin napominje da ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom.

“Korupcija je, nažalost, postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti”, kaže Blagovčanin.