Izvođenje dokaza po tužbi Budimira krajem aprila
Živko Budimir. Foto: BIRN BiH
Budimir je podnio tužbu protiv BiH i Federacije radi naknade duševne boli uzrokovane hapšenjem i sedmogodišnjim sudskim postupkom, koji je 2020. okončan oslobađajućom presudom.
U nastavku pripremnog ročišta razmatrani su prijedlozi dokaza Budimira i Pravobranilaštva BiH. Zastupnik Federalnog pravobranilaštva nije se pojavio na ročištu.
Budimir je predložio 93 materijalna dokaza, te saslušanje četiri svjedoka i njega kao podnosioca tužbe, kao i vještaka neuropsihijatra.
“Svjedoci će govoriti da li je došlo, u kojoj vrsti i obimu, do smanjenja ugleda tužitelja nakon hapšenja i tokom trajanja postupka”, obrazložio je punomoćnik Ragib Hadžić.
On je dodao da vještak treba utvrditi duševnu bol, pretrpljeni strah i umanjenje životne sposobnosti koje je Budimir trpio od hapšenja 26. aprila 2013. godine, “uz televizijski prenos”, do oslobađajuće presude 30. jula 2020.
Zastupnica pravobranioca Magdalena Papić predložila je da se u spis uvedu dva rješenja Suda BiH o nenadležnosti. Ona se protivila većini materijalnih dokaza koje je predložio podnosilac tužbe, jer smatra da su provedeni u krivičnom postupku, kao i na vremenski okvir predložen za vještačenje.
Hadžić je, reagujući na prigovore, kazao da su tužbom obuhvaćena dva nivoa vlasti i da je krivični postupak prvobitno iniciran u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, da je nastavljen u Tužilaštvu BiH, da bi na kraju ponovo bio vraćen na niži nivo. Kako je naveo, cilj im je da dokažu da nije bilo osnovano iniciranje postupka.
“Želimo da dokažemo da je to urađeno iz razloga diskriminacije… da se diskriminiše i eliminiše tužitelj iz javnog života”, naveo je Hadžić.
Sudija Dragica Miletić je za 24. i 25. april zakazala glavnu raspravu, na kojoj će biti provedeni predloženi dokazi.
