Sporo procesuiranje ratnih zločina u BiH i neadekvatna zaštita manjina: Human Rights Watch

Povorka ponosa u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Pozivajući se na izvještaj OSCE-a, u kojem je navedeno da se procesuiranje svih preostalih predmeta ratnih zločina neće završiti u predviđenom roku, Human Rights Watch zaključuje kako procesuiranje ratnih zločina i dalje sporo napreduje.

“Gotovo 500 predmeta ratnih zločina, koji se odnose na 4.000 osumnjičenih, tek treba da dođe pred sudove”, navodi se te se dodaje kako je do kraja jula pred sudovima u BiH bilo 237 predmeta ratnih zločina protiv 502 optužene osobe.

Zaključno s augustom 2022. godine, pred sudovima je bio 51 neriješeni predmet koji uključuju navode o seksualnom nasilju povezanom sa sukobom.

Pozivajući se na izvještaj organizacija TRIAL International, “Vive žene” i Globalni fond za preživjele, navodi se kako BiH još uvijek nije osigurala adekvatnu i učinkovitu naknadu preživjelim žrtvama seksualnog nasilja u sukobu zbog neadekvatnog pravnog okvira.

“Samo oko 1.000 od, kako se procjenjuje, 20.000 preživjelih primilo je neki oblik odštete”, navedeno je.

Vlada Brčko distrikta u julu 2022. godine usvojila je Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata kojim se omogućava dodjeljivanje odštete i priznanje prava djece rođene usljed ratnog seksualnog nasilja.

U izvještaju se navodi kako je UN pozvao i druge nivoe vlasti da slijede ovaj primjer.

Kako je ranije pisao BIRN BiH, organizacije koje su zagovarale priznanje statusa djeci rođenoj zbog ratnog seksualnog nasilja smatrale su kako je ovim priznanjem dat prvi pozitivan odgovor na međunarodne preporuke za ovu kategoriju žrtava, te da se zakon mora usvojiti na nivou Federacije, ali i Republike Srpske.

U izvještaju se navodi kako su djeca migranti, u najvećem broju djeca bez pratnje, izložena široko rasprostranjenom zlostavljanju od policije, krijumčara i drugih, te da su predmet seksualnog nasilja i prisilnog vraćanja. Navodi se da je nasilje u porodici, posebno nasilje nad ženama, među najtežim kršenjima ljudskih prava u BiH.

“Diskriminacija manjina i dalje je ozbiljan problem”, također se navodi, kao i da je pozitivnom ocijenjena presuda o diskriminaciji jedne zajednice koju je donio Općinski sud u Sarajevu u aprilu prošle godine.

Presudom Općinskog suda u Sarajevu zaključeno je kako je tadašnja kantonalna zastupnica Samra Ćosović-Hajdarević – dvije godine nakon što je na svom Facebook profilu napisala kako LGBT osobe treba izolovati i skloniti iz društva – diskriminisala ovu manjinsku grupu.

“To je prva presuda na sudu u BiH protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta”, stoji u izvještaju.

Ćosović-Hajdarević je u aprilu 2019. godine svojom objavom reagirala na najavu obilježavanja i organizovanja prve Povorke ponosa.

Povorka ponosa održana je i prošle godine mirnom protestnom šetnjom LGBTIQ zajednice i drugih učesnika pod sloganom “Porodično okupljanje”.

Kako se u izvještaju navodi, uoči prošlogodišnje Povorke je došlo do povećanja retorike protiv LGBT osoba na društvenim mrežama, između ostalog i među političarima.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je kroz mapu Mapiranje mržnje identificirala objavu ministra privrede Kantona Sarajevo Adnana Delića. On je na službenoj Facebook stranici objavio stav o održavanju Povorke ponosa kažavši da, između ostalog, ne bi dao glas za održavanje ovog događaja.

“Da se ja pitam, ‘Parada’ nikad ne bi imala moj glas”, navodilo se u objavi.

Izvještaj podsjeća da je Misija OSCE-a u BiH zabilježila 91 zločin iz mržnje na osnovu nacionalne pripadnosti ili vjere, od kojih su četiri uključivala fizičko nasilje.

“U vrijeme pisanja ovog teksta, pred sudovima se vodilo 13 postupaka za zločine iz mržnje, a jedna osoba je osuđena u 2022. godini”, navedeno je.

Michelle Bachelet, visoka povjerenica Ujedinjenih nacija za ljudska prava, nakon posjete BiH istakla je problem diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti, spola i seksualne orijentacije, te izrazila zabrinutost zbog pristupa obrazovanju, socijalnoj zaštiti i pravima Roma i osoba s invaliditetom.

U izvještaju se navode i izmjene Izbornog zakona koje je u julu predložio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt a koje se tiču smanjenja broja delegata iz tri nacionalne grupe u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ako grupa ima manje od tri posto stanovništva na određenom području.

“Ova je mjera opozvana nakon protesta, dok su druge mjere ostale na snazi”, stoji u izvještaju.

Schmidt je u julu nametnuo izmjene koje je nazvao “paketom transparentnosti” koje su se odnosile na provođenje predizborne kampanje.

Dodatne izmjene i dopune Izbornog zakona i Ustava Federacije nametnuo je na dan izbora, u oktobru 2022. godine, a njima je promijenjen način formiranja vlasti i biranja sudija u Federaciji.

“Ovim mjerama se ne rješava dugotrajna politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih manjina koje se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo, bez obzira na skromno povećanje broja mjesta za te manjine u Domu naroda Parlamenta Federacije”, navodi se u izvještaju.