Aktivistice osudile dobrodošlicu delegaciji Irana i potez Bisere Turković

Sastanak Turković i Abdollahiana u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Ženska mreža u Bosni i Hercegovini, grupa organizacija civilnog društva i pojedinki koje zastupaju i bave se ženskim ljudskim pravima i podsticanjem rodne ravnopravnosti, negodovala je zbog sastanka koji je u Sarajevu održala ministrica vanjskih poslova Bisera Turković s Hosseinom Amir-Abdollahianom, iranskim ministrom vanjskih poslova, tokom kojeg je stavila maramu na glavu – u trenutku dok u Iranu traju protesti aktivista za prava žena da ne budu kažnjavane zbog nenošenja marame.

“Najoštrije osuđujemo ukazivanje dobrodošlice iranskom ministru, te slanje signala da je zvaničnik države koja u ovom trenutku grubo krši ljudska prava uopće dobrodošao u našu zemlju”, saopćila je Ženska mreža.

Turković se srela sa Amir-Abdollahianom u utorak, nakon čega je održana konferencija za medije, na kojoj je istaknuto prijateljstvo između dvije zemlje. Ministar se potom susreo sa zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Bakirom Izetbegovićem.

“Iran je naš partner i prijatelj i jedna od država koja je uvijek nedvosmisleno podržavala teritorijalni integritet i nezavisnost BiH. Naša vanjskopolitička pozicija je jasna – mi smo mala zemlja koja je odabrala euroatlantski put kao ključni vanjski put”, kazala je ministrica Turković.

Sredinom novembra Evropska unija uvela je sankcije nekim iranskim zvaničnicima i osudila oštru reakciju režima na proteste građana ove zemlje. Od septembra 2022. godine u Iranu traju protesti građana nakon smrti Mahse Amini, djevojke koju je privela iranska “policija za moral” jer je nepropisno nosila maramu na glavi koja je u Iranu obavezna za žene.

Prema podacima Ujedinjenih nacija i organizacije Ljudska prava u Iranu, tokom protesta je ubijeno između 300 i 450 osoba. Ministar vanjskih poslova Irana je u Sarajevu negirao da su državne snage sigurnosti ubile ijednog građanina Irana.

Iz Ženske mreže su u reakciji naveli kako se nadaju da Turković neće zaboraviti ko je plaća i da će iranskom zvaničniku poručiti da osuđuje nasilje nad ženama.

“Ženska mreža BiH ovim povodom iskazuje svu svoju podršku građankama i građanima Irana u njihovim zahtjevima za poštovanje ženskih i svih drugih prava”, stoji u saopćenju.

Ministrica Turković se na konferenciji za medije obratila novinarima i građanima BiH i rekla da se malo priča o pravima u Afganistanu, Palestini i o ljudskim pravima kod nas te da “imamo stereotipe koji su duboko ukorijenjeni iako živimo u srcu Evrope, iako smo evropski narod”.

Konferenciju za medije, na kojoj je iranski ministar vanjskih poslova okrivio Sjedinjene Američke Države za “galamu” oko aktuelnih protesta te na kojoj je kazao da država nije ubijala svoje građane, Turković je završila stavivši maramu na glavu.

“Zamislite da sam vam se ja danas obratila ovako pokrivena, kakva bi bila vaša percepcija, kakav bi bio vaš stereotip? (…) Smatram da ljudska prava uključuju i pravo odjeće, neka svako oblači ono što hoće i neka bude jednako tretiran”, rekla je Turković.

Aktivistica i bivša poslanica u Državnom parlamentu Maja Gasal-Vražalica osuđuje potez Turković i napominje da se na nekoliko zgrada evropskih institucija u Buxellesu nalazi projektovano ime Mahse Amini.

“Gospođa Turković nije izrekla njeno ime, nego je demonstrirala stavljanje marame, ne znam šta je htjela tom demonstracijom”, kazala je Gasal-Vražalica.

Selma Hadžihalilović iz Fondacije CURE smatra da je susret jedna vrsta šamara te kako ne može da vjeruje da BiH na taj način vodi svoju vanjsku politiku.

“Sjetite se, prije mjesec dana BiH je bila suzdržana na sjednici Trećeg odbora za ljudska prava UN-a te nije podržala rezoluciju kojom se osuđuje kršenje ljudska prava u Iranu. Nas je posebno uznemirilo to da je BiH ostala bez svog stava prilikom glasanja u UN-u, posebno zato što su za BiH ženska prava izuzetno važna”, smatra Hadžihalilović.

Ona je dodala da, kada aktivisti stoje u solidarnosti sa Mahsom Amini, oni zapravo stoje u solidarnosti sa svim ženama svijeta koje trpe bilo kakav oblik nasilja.

Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology, također smatra da poruka s maramom nije jasna i da je, ukoliko je Turković htjela poslati jasnu poruku iranskom ministru, to mogla učiniti drugačije.

“Da je htjela reći da slobode trebaju dati svima, u smislu kako će voditi život i kako će se oblačiti, onda je ta poruka trebala biti rečena ministru vanjskih poslova Irana kao razlog što nije pametno da dolazi u BiH”, rekao je Huskić.

Gasal-Vražalica smatra da se ne bi trebalo susretati s predstavnicima Irana zbog razloga što su mnoge žene u Iranu izgubile život braneći ljudska prava.

“Da je muškarac ministar vanjskih poslova, mi bismo bili još artikuliranije u javnosti da osudimo i možda bi rekle da bi sigurno žena drugačije postupila. Ali sada vidimo da se u BiH još zadugo neće primijetiti razlika šta kada je muško – a šta kada je žensko na nekoj funkciji. Pretežno se radi o partijskim poslušnicima i poslušnicama, i mi ovdje imamo igru gdje bi se pokazalo da je ovo susret predstavnice stranke SDA i predstavnika Irana više zbog njihovih internih koristi i interesa nego koristi i interesa BiH”, smatra Gasal-Vražalica.

Veze vlasti Teherana i Moskve ove godine su došle u fokus i zbog rata u Ukrajini. Islamska Republika Iran se odlučila na prodaju dronova Ruskoj Federaciji, koja od 24. februara 2022. vrši invaziju na Ukrajinu. Ministar Amir-Abdollahian je krajem augusta posjetio Moskvu, gdje se susreo s ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom.

Huskić je kazao da Dodikove posjete Putinu u toku rata te činjenica da se na ovaj način koketira sa autokratskim i teokratskim režimom koji trenutno vrši represiju nad svojim građanima, pri čemu mu se daje alibi te ga se prima u jedan od evropskih glavnih gradova, ne predstavljaju novost za Buxelles.

“Odstupamo od onoga što su smjernice EU kada su u pitanju usklađivanje vanjske politike. Stranka koja se nominalno zalaže za put u EU ovim pokazuje da je to isprazna tvrdnja. (…) SDA se sada bavi istom onom politikom kojom se bavi Milorad Dodik s ruskim kontaktima i drugim autoritarnim režimima. To je put koji se u potpunosti razlikuje od prozapadnog stava”, objasnio je Huskić, koji smatra da je SDA “posvađana sa Zapadom” te da to pokazuje “fakturisanjem kritika stranim ambasadama” koje su vezane za trenutno formiranje vlasti nakon izbora.

Turković je, u odgovoru na upit BIRN-a BiH za komentar o kritikama koje su joj upućene i stavu prema protestima građana u Iranu, rekla da je “poštivanje univerzalnih ljudskih prava imperativ” i da “o tome nema nikakve diskusije.

“Osuđujemo svako nasilje i represiju, bilo gdje u svijetu”, kazala je Turković, bez navođenja Irana ili protesta u ovoj zemlji u svom odgovoru.

“Stavljanjem marame jučer na konferenciji za novinare sa iranskim ministrom vanjskih poslova, nakon sličnog novinarskog upita, jasno sam dala do znanja da je moj stav i uvjerenje kako je pitanje pokrivanja ili otkrivanja vlastiti izbor svakog pojedinca”, odgovorila je Turković.

Ona je dodala i da osuđuje i kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, uključujući i oduzimanje prava konstitutivnom narodu na vlastiti jezik, te da smatra i da je
poštivanje vjerskih prava neodvojiv dio poštivanja ljudskih prava.

* Ovaj članak je dopunjen odgovorom ministrice Turković koji je stigao nakon objave.