Infografika “Šta građani i građanke misle o Ustavu BiH”. Foto: BIRN BiH
Članice Fondacije “Cure” i Mreže za izgradnju mira organizovale su uličnu akciju u Sarajevu s ciljem upoznavanja građana i građanki sa značajem izmjena Ustava Bosne i Hercegovine iz rodne i ljudskopravaške perspektive. Iz Inicijative “Građanke za ustavne promjene” izradili su set amandmana na Ustav BiH jer smatraju da “naš Ustav u potpunosti zanemaruje 52 posto populacije, a to su žene, kao i brojne druge ranjive i marginalizovane grupe”, kaže Maida Zagorac iz Mreže za izgradnju mira.
“Svjesni smo da se u BiH socijalna, zdravstvena i porodična zaštita ostvaruje na nivou entiteta, odnosno kantona u Federaciji, što dovodi do toga da mi, u zavisnosti od toga gdje živimo, u različitom omjeru možemo da ostvarimo svoje pravo na zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu, zaštitu naše porodice i majčinstva, pravo na porodiljsko odsustvo. Stoga je prijedlog Inicijative ‘Građanke za ustavne promjene’ da ova prava budu regulisana Ustavom BiH, kao krovnim i najvišim aktom države”, kaže Zagorac.
Ona dodaje kako je njihovo istraživanje pokazalo da građani primjećuju da, kada se govori o izmjenama Ustava, uglavnom se govori o pravima konstitutivnih naroda, ali su brojne druge kategorije marginalizirane.
“Ustav treba da bude dokument građana i građanki. Zato nam je bitno da razgovaramo i osvijestimo ih o njihovim pravima, da promisle kako Ustav nije rodno osjetljiv, niti je osjetljiv prema potrebama ljudi u BiH”, zaključuje Zagorac.
Jedan od prioriteta jeste da se Ustavom definiše rodna ravnopravnost i zabrani direktna i indirektna diskriminacija žena u javnom i privatnom životu. Iz Fondacije “Cure” kažu kako se zalažu za uvođenje afirmativnih mjera, odnosno politike jednakih mogućnosti u Ustav radi postizanja pune rodne i spolne ravnopravnosti.
“Nedostatak ovih naših prioriteta u Ustavu BiH govori nam da država ne uzima ravnopravnost spolova ozbiljno, jer najviši pravni akt države ne garantuje niti prepoznaje ravnopravnost kao temeljnu vrijednost demokratskog društva. Upravo iz tog razloga, u Ustavu bi trebale biti navedene mjere kojima bi se spriječila diskriminacija i marginalizacija žena u vrlo važnim sferama života – zapošljavanju, radnom pravu, setu roditeljskih prava, izbornom pravu. Ove afirmativne mjere bi dovele do pravedne raspodjele moći i pozicija”, smatra Medina Mujić iz Fondacije “Cure”.
Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” je u decembru prošle godine provela istraživanje “Šta građani i građanke misle o Ustavu BiH”. Jedno od pitanja je bilo: “Da li Ustav treba da sadrži afirmativne mjere kojima bi se otklonila neravnopravnost muškaraca i žena?”, na šta je više od 70 posto ispitanika odgovorilo potvrdno, navode iz Inicijative.
