Završena BIRN-ova konferencija o desničarskom ekstremizmu na Balkanu
Učesnici konferencije. Foto: BIRN BiH
Drugog dana konferencije “Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: Grupe, trendovi i politička podrška” rečeno je da se region još uvijek smatra nestabilnim i da stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog širenja desničarskih grupa i političkoj podršci koju dobijaju.
Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, kazala je da je većina mladih pokazala značajnu otpornost političkim narativima.
“Ni pored intenzivnog, praktično retoričkog bombardovanja političkih narativa sa medijskih kanala, društvenih mreža i ekstremnih političkih izjava, život u BiH teče dalje. Mladi ljudi se druže, situacija je normalna. Zločin iz mržnje nije radikalno procentualno porastao, tako da bih rekla da je život u BiH jedno, a politička retorika drugo”, rekla je Bećirević.
Prema njenim riječima, samo oštriji nastup i zagovaranje vrijednosti suprotnih desničarskim, može dati rezultate. Smatra i da je izuzetno važno raditi sa vjerskim zajednicama u regionu.
Dimitar Nikolovski, izvršni direktor Centra za evropske strategije – Eurothink, kazao je da su u Sjevernoj Makedoniji sretni jer postoji vlada koja ne zloupotrebljava ekstremističke grupe, dok je 2016. do 2017. godine postojala populistička vlada koja se obilato koristila ekstremističkim grupama, pa su uspjele i formalizovati ove grupe.
“Kada nemate populističku desničarsku stranku na vlasti, tu su humanitarni aspekti gdje ove grupe preuzimaju funkciju od vlasti, pružaju humanitarnu uslugu. Treći element je pravda. To im je primarni razlog postojanja, da se smatraju nezaštićenim, misle da je sistem pod kontrolom liberala, međunarodne zajednice i tako da su odlučili da se zaštite od prijetnje”, dodaje Nikolovski.
Romario Shehu, istraživač Instituta za demokratiju i posredovanje, kazao je da je u Albaniji vidljiva promjena u smislu da je ranije ekstremizam bio vjerski, a da su sada građani zabrinuti zbog političkog ekstremizma.
“U Evropskoj Uniji su najčešće krivci migranti, a građani u strahu. Ali što se tiče Zapadnog Balkana, naše zemlje nisu privlačne migrantima i treba vidjeti koja su to pitanja kojima se bavi krajnja desnica. Imate mnogo veće igrače u geostrateškom smislu, da utiču na zemlje i grupe i to izaziva probleme. To je bio slučaj s radikalnim ekstremizmom i pojavom političkog ekstremizma”, pojašnjava Shehu.
Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, kazala je kako u Narodnoj skupštine Srbije prvi put postoji opozicija “koja je rusofilski orijentirana”.
“I to treba imati u vidu. Ali mislim da bi nešto moglo početi da se mijenja, mislim da bi poslanici trebali vrlo konkretno da dekonstruišu radikalizirajuće, velikosrpske narative, na vrlo konkretan način. Mislim da je to glavni faktor radikalizacije na Zapadnom Balkanu. Ima desničarskih ekoloških organizacija, antivakserskih, ali svima je nacionalizam zajednički”, kazala je Kisić.
Zaključila je da suočavanje s prošlošću nije samo etičko pitanje već je, prije svega, sigurnosno, te da su svi današnji konflikti nezavršeni konflikti 90-ih i još uvijek predstavljaju potencijal za prijetnje.
Marko Milosavljević, programski koordinator iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), govoreći o mladima je naveo je da je ključ u obrazovanju, jer prakse koje su povezane s obrazovanjem dovele su do onoga što njeguje dominantna ideologija nacionalizma.
“Nije se desio otpor od rezultata nacionalizma i najveći primjer je da su zaštitnici murala Ratku Mladiću upravo bili ljudi između 20 i 22 godine. To je prosjek mladića koji su svojim tijelima štitili mural od građana koji su htjeli da uklone mural sa te zgrade”, kazao je Milosavljević i dodao da ovaj primjer govori kako se radi o proizvodu obrazovnog sistema.
Konferencija “Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: Grupe, trendovi i politička podrška“. Foto: BIRN BiH
Na panelu “Balkanska krajnja desnica i ruska invazija na Ukrajinu: Strani borci, podrška i veze” diskutovalo se o razlozima odlaska na strana ratišta, koracima koje su vlasti poduzele, kao i o blagim sankcijama prema povratnicima.
Maja Živanović, šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Beogradu, navela je da vlasti u Srbiji nikada nisu izašle sa zvaničnim brojem koliko je ljudi otišlo na ukrajinsko ratište, te da je jedna osoba, nakon što se vratila, prvostepeno osuđena na godinu zatvora.
“Srbija ljude koji su se vratili iz Sirije tretira kao teroriste. Kada novinari u Srbiji traže presude o borcima koji su se javili iz Ukrajine, dobijete bunt papira i sve je zatamnjeno. Srpski sud krije te detalje, a presude za Siriju su dostupne online. To je zato što srpske vlasti ne percipiraju kao prijetnju one koji su otišli u Ukrajinu”, kaže Živanović.
Nejra Veljan, istraživačica i pravna analitičarka iz Atlantske inicijative, kazala je da je rat u Ukrajini magnet za krajnje desničare i ekstremiste sa svih strana svijeta i da su istraživanja pokazala da je njihova fantazija da budu na vojnom polju.
“Zbog ideoloških veza je ruskim separatistima bilo lako dobiti podršku na Zapadnom Balkanu. Ne smijemo zaboraviti ni Putina ni način kako ga doživljavaju, ali i strahuju od njega. (…) Gavrilo Stević je priznao da je učestvovao u Ukrajini, ali u presudi Suda BiH je navedeno da nije bilo moguće dokazati da li je riječ o paravojnim formacijama. Na ovaj način smo stavili u drugačiji položaj one koji su se, naprimjer, vratili iz Sirije”, kazala je Veljan.
Asya Metodieva, istraživačica Centra za evropske politike, navela je da evropska desnica ne govori jednim glasom i da je to dobra vijest za Balkan, ali i Evropu.
“S jedne strane imamo ljude koji prepoznaju narativ krajnje desnice, pa imamo mnogo ljudi koji su se iz krajnje desnih organizacija iz Evrope pridružili ruskim organizacijama”, dodala je Metodieva.
Tokom današnje konferencije određeni broj panelista je tražio da se BIRN ogradi od dijela izvještaja iz Crne Gore, objavljenom u interaktivnoj mapi o desničarskim organizacijama, jer navode da je određeni broj časnih aktivista i antifašista stavljen u kontekst ekstremista.
