Vijeće ministara usvojilo Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma

Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Foto: EPA/FEHIM DEMIR

Novom strategijom, koja se odnosi na period od 2021. do 2026. godine, čije usvajanje je danas potvrdio državni ministar sigurnosti Selmo Cikotić, obuhvaćeni su desničarski ekstremizam, ali i religijski motiviran ili krajnje ljevičarski ekstremizam, pisala je ranije Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Prethodna strategija prepoznavala je isključivo povratnike sa stranih ratišta kao prijetnju. Oni su uvršteni i u novu strategiju.

Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije (FUP) i član Radne grupe koja je kreirala Strategiju, smatra kako je usvajanje bitno za samu realizaciju i provođenje predviđenih mjera. On navodi kako je uvrštavanje desničarskih organizacija bio veliki iskorak, te dodaje kako će se ponovno raditi na repatrijaciji, rehabilitaciji i reintegraciji povratnika sa stranih ratišta.

“Pored toga, jako bitan aspekat obrađen u ovoj strategiji tiče se saradnje sa civilnim sektorom. To je bitno i pomoći će u radu na integraciji”, kazao je Sijamhodžić.

Procjenom stuba prevencije, koji su sačinili Misija OSCE-a i Ministarstvo sigurnosti po isteku prethodne strategije, preporučeno je da se u izradu i provedbu nove uključe akteri iz nebezbjednosnog sektora na svim nivoima vlasti, ali i predstavnici civilnog društva.

Iz OSCE-a su ranije za BIRN BiH naveli kako će efikasna strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma obezbijediti jasnu mapu puta za konkretno djelovanje, kako bi nadležni organi BiH, entiteta, kantona i Brčko distrikta znali koje mjere i aktivnosti moraju biti implementirane i ko će ih implementirati.

Tada su naveli kako bi vlasti BiH trebale izdvojiti dovoljna finansijska sredstva za njenu implementaciju.

Prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, utvrđeno je da za prethodnu strategiju nije izdvojen novac iz državnog budžeta za aktivnosti koje su bile obuhvaćene, već su se one finansirale donatorskim sredstvima.

Izrada nove strategije započeta je sredinom 2021. godine, ali se zbog neslaganja oko definiranja i označavanja desničarskih i ekstremističkih organizacija kasnilo sa usvajanjem Nacrta, koji bi bio upućen na Vijeće ministara.

Nova strategija sada obuhvata različite oblike nasilnog ekstremizma, uključujući ultrakonzervativne religijske skupine, te ultrakonzervativne, etnonacionalističke i desničarske organizacije i udruženja koja se mogu povezati s terorizmom ili nasilnim ekstremizmom koji vodi ka terorizmu.

Ove grupe su ranijim izvještajima o stanju sigurnosti prepoznate kao sigurnosna prijetnja.