Nihad Vrtić kaže da će pokloniti zemljište, kada mu bude isplaćena šteta za objekat koji je porušen na zemlji koju je kupio. Na njegovom zemljištu je, bez potrebnih saglasnosti, izgrađena džamija.

“Dogovorili smo se da će oni platiti naknadu štete porušenih objekata, pa ćemo onda sastaviti ugovor da ja uvakufim tu zemlju“, kaže Vrtić.

Glavni imam Medžlisa u Konjicu Refik Delić kaže da je usmeni dogovor postignut, te da čekaju odgovor institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kako bi potpisali ugovor.

“Medžlis te stvari ne može riješiti bez Vakufske direkcije i Vijeća muftija. Zahtjev vlasnika je da on uvakufi zemlju, ali da mu se plati šteta rušenja postojećeg objekta. On nije bio vlasnik kada je objekat srušen. Dok ne dobijemo saglasnost, ne možemo potpisati ugovor“, objašnjava Delić.

Gradski inspektor u Konjicu naredio je krajem aprila da se džamija ukloni u roku od 90 dana, nakon što su utvrđene nepravilnosti u njenoj gradnji. Vrtićev advokat i dvojica nezavisnih vještaka kažu za BIRN BiH kako primjer izgradnje džamije ukazuje na propuste u kontroli bespravne gradnje u Konjicu.

Kako je bez dozvola građena džamija u Ovčarima

Sean Buturović, advokat Nihada Vrtića. Foto: BIRN BiH

U naredbi o rušenju koju je potpisao urbanističko-građevinski inspektor grada Konjica, Šefik Boloban, navodi se da je Islamska zajednica u ovom gradu džamiju izgradila bez prethodno pribavljenog odobrenja za građenje.

U rješenju u koje je BIRN BiH imao uvid, obrazloženo je kako su se investitori, odnosno Medžlis Islamske zajednice Konjic, oglušili na naredbu da obustave radove i pribave sve građevinske dozvole u roku od 60 dana.

Advokat Sean Buturović, koji zastupa Vrtića, kaže kako je tražio da se pokrene prinudno izvršenje o uklanjanju objekta, jer je izgrađen na privatnom zemljištu, bez saglasnosti i bivšeg i sadašnjeg vlasnika. Buturović objašnjava kako je Medžlis 2018. prvo porušio stambeni objekat koji se nalazio na toj parceli, a nakon toga krenuo sa izgradnjom vjerskog objekta, bez saglasnosti tadašnjeg vlasnika – kompanije “ŽGP” iz Sarajeva.

On kaže da u zemljišnim knjigama i u katastarskom operatu opštine Konjic na Vrtićevoj parceli i dalje stoji upisan stambeni objekat.

“Izgrađen je novi vjerski objekat, za koji nema nijedan jedini dokument, koji je potreban, u skladu sa zakonom o građenju Hercegovačko-neretvanskog kantona“, kaže Buturović.

Dodaje kako je Služba za prostorno uređenje, građenje i obnovu grada Konjica 2018. godine izdala urbanističku saglasnost za adaptaciju i proširenje vjerskog objekta na ovome prostoru, bez da im je dostavljen zemljišno-knjiški izvadak. Nakon tri godine, urbanistička saglasnost je zaključkom stavljena van snage, objašnjava Buturović.

Dodaje kako je valjanost urbanističke dozvole godinu dana i da zbog toga misli da je rješenje doneseno kako bi gradske vlasti “sa sebe oprale činjenice koje su navedene tada u tom dokumentu”.

“Ja se sada s pravom pitam na koji način je moguće da se gradi objekat visoke gradnje, vjerski objekat, 200 metara od magistralnog puta, da se objekat u potpunosti završi, a da nijednom urbanističko-građevinska inspekcija ne dođe u kontrolu tog gradilišta, ne izvrši kontrolu da li investitor ima svu potrebnu dokumentaciju“, kaže Buturović i podsjeća da se na osnovu usmene saglasnosti ne može pristupiti izvođenju radova.

Iz Službe za prostorno uređenje, građenje i obnovu grada Konjica u pismenom odgovoru BIRN-u BiH su naveli na osnovu kojih zakona se vode postupci urbanističko-građevinskog inspektorata, ali su odbili dostaviti dodatne infromacije, navodeći da je to u suprotnosti sa Zakonom o inspekcijama Federacije.

Vještak građevinske struke iz Sarajeva Ibro Buljbašić kaže da se bez prethodno riješenih imovinsko-pravnih odnosa ne može dobiti građevinska, a kasnije ni upotrebna dozvola objekta.

“To je bespravna gradnja. Ljudi na neki način izbjegavaju sve zakonske obaveze i prave nelegalno objekte i čekaju bolja vremena za legalizaciju“, kaže on.

Iršam Omerspahić, vještak građevinske struke iz Zenice, kaže da je procedura da se sedam dana prije početka gradnje, uz prethodno dobijeno rješenje, najavi početak radova.

“U cijeloj ovoj priči zakazali su inspektori koji su, na dojavu ili bez, trebali da kontrolišu šta se dešava na tuđoj imovini, posebno ako je već izdata urbanistička saglasnost o kojoj su trebali biti upoznati”, kaže Omerspahić i objašnjava kako gradski organi nisu morali poništavati urbanističku saglasnost jer njeno dejstvo ističe nakon godinu dana.

Neprovođenje odluka institucija

Refik Delić, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Konjic. Foto: BIRN BiH

Efendija Delić kaže da su u Medžlisu smatrali da imaju pravo na posjed. Objašnjava kako su im opštinske vlasti 1994. godine, za potrebe mesdžida, dodijelile na korištenje stambeni objekat u Ovčarima, te da se oni od tada smatraju svjesnim posjednicima.

Kaže da su 1999. godine pokušali uknjižiti zemljište na Medžlis i da su kontaktirali “ŽGP”.

“Oni su nam rekli da su ovlasti prenijeli na opštinu Konjic i da je to pitanje koje trebaju riješiti vlasti Opštine. Kakve su tada zakonske regulative bile – ne znam, ne bih ulazio. To pitanje nije riješeno ni tada, sve do 2018. godine kada se pojavila realna potreba da se to sanira jer je bilo neuslovno“, kaže Delić.

On kaže da se 2018. godine pojavio donator koji je bio spreman donirati sredstva za izgradnju “praktično u istim gabaritima, samo je dograđena munara“.

“Mi smo 2017. godine dobili urbanističku saglasnost koja je, naravno, bila uvjetovana da se riješe imovinsko-pravni odnosi do početka izgradnje. S predstavnicima opštine Konjic, sa tadašnjim načelnikom, dogovoreno je da radovi idu, a da će se uporedo rješavati ova problematika“, kaže Delić.

Kada je zemljište kupila privatna kompanija, ona ga je željela pokloniti Medžlisu, kaže Delić. Kasniji kupac Adnan Vrtić je imao sličnu namjeru, dodaje.

“Sa Adnanom smo vodili pregovore više puta. Adnan se u početku pojavio kao neko ko to želi uvakufiti, pokloniti Islamskoj zajednici, što smo mi sa oduševljenjem dočekali. Jer i nama je stalo da se to pitanje riješi i da se stavi tačka“, kaže Delić.

Vlasnik parcele na kojoj je izgrađena džamija, Nihad Vrtić, kaže da su on i njegov brat Adnan zajedno kupili zemlju i uknjižili je na njegovo ime. Dodaje da su bili voljni uvakufiti zemlju, odnosno učiniti je trajnim vlasništvom Medžlisa.

“Mi smo predali Opštini zahtjev za cijepanje parcele u namjeri da se pokloni taj dio zemlje. Oni su te papire držali skoro sedam mjeseci u ladici i nisu ništa uradili”, kazao je ranije Vrtić i objasnio da je zbog takvog odnosa išao prema inspekcijama.

“Imali su priliku da to urade“, kaže Vrtić.

Delić kaže kako je “uporedo s razgovorima tekao proces sa inspekcijama“ u kojem je Medžlis dobio nepovoljno rješenje zbog kojeg su pokrenuli upravni spor.

“Kada smo podnijeli zahtjev i dobili urbanističku saglasnost, kazano je da treba riješiti imovinsko-pravne odnose. I kada smo se javili ‘ŽGP-u’ oni su kazali da je Opština Konjic nadležna adresa koja treba to pitanje da riješi. I naš advokat, koji je vodio procese do 2018. i 2019. godine kada je radila džamija, u jednom trenutku je rekao ‘samo treba da sjedne Skupština preduzeća sa Opštinom Konjic’ i da se to pitanje finalizira“, kaže Delić.

Ali advokat Buturović kaže kako je Medžlis koristio džamiju, uprkos rješenju o zabrani, citirajući potvrdu policije u Konjicu, koja je 17. septembra ove godine u izgrađenoj zgradi zatekla jednu osobu kako djeci drži čas vjeronauke.

Nakon toga je početkom oktobra, prema riječima Buturovića, Služba za prostorno uređenje, građenje i obnovu grada Konjica donijela rješenje o izvršenju u kojem je navedeno da je Medžlis dužan u narednih 30 dana ukloniti džamiju.

Rušenje objekta bilo je zakazano za ponedjeljak, 7. novembra, ali je nakon dogovora između strana odgođeno za još mjesec dana, potvrdili su za BIRN BiH vlasnik parcele i predstavnik Medžlisa.