On je prošle godine, nakon smjene bivše glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, imenovan za vršioca dužnosti i nakon gotovo godinu dana zvanično izabran u novi šestogodišnji mandat u konkursu u kojem su ostali kandidati odustali ili eliminisani iz učešća.

Tokom javnog iznošenja programa rada pred članovima VSTV-a, Kajganić je rekao da se bazirao na nekoliko ključnih stvari koje je potrebno poduzeti kako bi se popravilo stanje u ovoj instituciji. Njegovim dolaskom na poziciju vršioca dužnosti, kako je kazao, zapazio je nekoliko ključnih problema kao što je narušen integritet, odnosno povjerenje javnosti zbog nekorištenja automatske dodjele predmeta.

Govoreći o radu Odjela za ratne zločine, Kajganić je naveo da je njegov fokus ispunjenje ciljeva Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina za koju kaže da se neće ispuniti do 2023. godine, s obzirom na to da je njeno usvajanje kasnilo dvije godine. 

Ovim dokumentom predviđeno je rješavanje svih preostalih predmeta ratnih zločina do kraja 2023. godine.

Osvrćući se na rad Posebnog odjela za organizirani kriminal, korupciju i privredni kriminal, Kajganić je rekao da nije opterećen statistikom, već kvalitetom optužnica. Kako je naveo, u Tužilaštvu postoji dosta predmeta koji se odnose na organizirani kriminal i fokusirani su na njihovo procesuiranje.

“Uskoro će biti optužnica u predmetima koji se odnose na aplikacije Sky i ubistvo inspektora Radenka Bašića u Prijedoru – tu će biti obuhvaćeno više lica”, rekao je Kajganić i dodao: “Smatram da je jedna takva optužnica puno kvalitetnija, u odnosu na deset drugih”. 

Tokom usmenog izlaganja programa rada, član Vijeća Mustafa Šabić je primijetio da je ono trajalo osam minuta, te da je očekivao da će trajati pola sata. Kako je kazao, ovo je bilo najkraće iznošenje programa rada otkako je on u Vijeću. Njegova zamjerka je da Kajganić nije izložio u osam minuta šta će uraditi i provesti, smatrajući da je trebao zbog javnosti i novinara koji prate sjednicu.

Članovi Vijeća su tokom sjednice na kojoj su izabrali Kajganića donijeli odluku da se program objavi javno na pravosudnom portalu. Krajem oktobra objavljen je dokument plana na 60 strana u kojem se, uz plan, daje pregled rada Tužilaštva, zatečeno stanje i do sada urađeno te osvrt na percepciju Tužilaštva u javnosti.

U svom programu rada do 2028. godine obećao je ispunjenje tri strateška cilja – povećanje efikasnosti rada, unapređenje kvalitete rada i insistucionalno jačanje. 

Evo šta trebate znati o objavljenom planu rada glavnog državnog tužioca.

Najviše pažnje posvetit će se korupciji i organizovanom kriminalu

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Foto: BIRN BiH

Govoreći o prvom strateškom cilju, Kajganić je naveo da će smanjiti broj predmeta ratnih zločina prenošenjem manje složenih predmeta na niža tužilaštva, radom na najsloženijim predmetima i prenosom predmeta u kojima su lica nedostupna, u zemlje boravka. Navedeno je i da će smanjiti broj neriješenih istraga i prijava u predmetima ranih zločina.

Prema posljednjem dostupnom izvještaju o radu tužilaštva BiH za 2020. godinu, više od 2.300 predmeta je nezavršeno. 

Kako bi povećao efikasnost, Kajganić je obećao da će skratiti prosječnu dužinu trajanja rješavanja predmeta, osim predmeta ratnih zločina, kao i smanjiti broj neriješenih predmeta starijih od dvije godine, izuzev ratnih zločina.

“Tužilaštvo više neće biti ‘opterećno’ brojem podignutih optužnica, nego isključivo i samo obavezom koja se odnosi samo na rad na najsloženijim predmetima”, stoji u programu rada. 

“Povećati broj optužnica za organizovani kriminal i korupciju (…) Jačati saradnju sa policijskim agencijamam OBA-om BiH (Obavještajno-sigurnosna agencija), UIO BiH (Uprava za indirektno oporezivanje) te tužilaštvima u BiH. Raditi na angažovanju međunarodnih eksperata za korupciju u Tužilaštvu BiH”, navodi se u programu rada.

U dijelu o unapređenju kvalitete rada, Kajganić navodi da će povećati procenat potvrđenih optužnica. Također će, kako stoji u programu, povećati procenat osuđujućih presuda za ratne zločine, te zadržati omjer osuđujućih presuda za privredni kriminal, a povećati broj optužnica i osuđujućih presuda za korupciju i organizovani kriminal. 

Prema ovom dokumentu, novi glavni tužilac će povećati broj finansijskih istraga i prijedloga za oduzimanje nelegalno stečene imovine. 

Kajganić prema planu nije zadovoljan curenjem informacija iz Tužilaštva, pa planira sprječavati neovlaštene objave informacija kako bi sačuvao integritet istraga. Također želi povećati transparentnost rada i poboljšati percepciju javnosti.

“Kako bih spriječio neovlašteno saopštavanje informacija kojima se ugrožavaju najsloženiji predmeti organizovanog kriminala i korupcije, te zbog činjenice da u svim policijskim i drugim agencijama u BiH na koje je oslonjeno Tužilaštvo postoje lica koja odaju informacije organizovanim kriminalnim grupama i pojedincima, radit ću na kadrovskom osnaživanju Odjela za istrage i podršku svjedocima”, navodi se između ostalog u dokumentu.

Plan ne navodi u kojoj je fazi dvogodišnja istraga o otkrivanju zaštićenog svjedoka. U jesen 2020. godine u javnosti je otkriven identitet jednog zaštićenog svjedoka u predmetu ratnog zločina. Tužilaštvo je otvorilo istragu, ali nikada od tada nije saopštilo u kojoj fazi se nalazi ovaj predmet. U dokumentu Kajganića ne navodi se kada će biti završen ovaj predmet.

Novi glavni državni tužilac navodi aktivnosti koje je poduzeo tokom mandata vršioca dužnosti i obećava da će nastaviti s tim aktivnostima.

Ali osim taksativno navedenih indikatora uspjeha uz korištenje riječi poput “povećan”, plan u najvećem dijelu ne sadrži procentualne ili druge mjernjive iznose poboljšanja rada, osim da će biti smanjen broj neriješih predmeta starijih od dvije godine za pet posto u odnosu za svaku prethodnu godinu za Odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

Kajganić u planu obećava dosljednju primjenu automatskog sistema za dodjelu predmeta (TCMS), donošenje rješenja o izuzimanju tužilaca kod postupanja u konkretnim predmetima, kada se pojavi sumnja u njihovu pristrasnost, u potpunosti uspostavljanje i nadziranje funkcionisanja bezbjedonosnog područja Tužilaštva. Također je naveo da će nastojati jačati otvorenost ove institucije prema javnosti.

Ranija glavna državna tužiteljica Gordana Tadić smijenjena je  između ostalog, i zbog svjesnog zanemarivanja obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju tužiocima putem automatskog sistema dodjele.

U radu na predmetima ratnih zločina nema velikih obećanja

Komplekst državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Kako bi unaprijedio rad Odjela za ratne zločine, Kajganić će, kako se navodi, nastaviti strogi rad na ispunjavanju ciljeva Revidirane strategije za proceusiranje predmeta ratnih zločina na način da se radi isključivo na najsloženijim predmetima, te se nastavi kontinuirano prenošenje manje složenih predmeta na entitetska i Tužilaštvo Brčko distrikta.

“Nastavit ću svojim odlukama formirati tužilačke timove u najsloženijim predmetima, kao i izdavanje obaveznih pojedinačnih uputstava u konkretnim predmetima, gdje se za to ukaže potreba, na osnovu prijedloga i mišljenja rukovodilaca Odjela i vođa timova”, stoji u programu te se dodaje da će najmanje jednom u tri mjeseca zajedno sa rukovodiocima Odjela, održavati sastanke sa direktorom SIPA-e i njegovim saradnicima, na kojima će zauzimati stavove o najsloženijim predmetima koje imaju u radu.

U komunikaciji sa Misijom OSCE-a nastavit će raditi na iniciranju provođenja preporuke iz izvještaja sutkinje Joanne Korner o imenovanju međunarodnog savjetnika u Odjel za ratne zločine, te će u svim predmetima u kojima su lica nedostupna – kroz bilateralne sastanke sa tužilaštvima zemalja u kojima se nalaze – raditi na pretpostavkama za prijenos predmeta u te zemlje, prvenstveno Srbiju i Hrvatsku.

Prema programu, Kajganić će nastavit rad u timu “Terra”, koji se odnosi na proces traženja nestalih lica, te će vršiti trajni nadzor i nad ostalim predmetima koji se odnose na ekshumacije.

“Kada bude formiran nadzorni organ za praćenje provođenja Revidirane strategije, delegirat ću jednog od rukovodilaca Odjela za rad u istom, te ću podnošenjem izvještaja nadzornom organu, VSTS-u i Stalnoj komisiji za efikasnost tužilaštava u BiH, iste redovno informisati o radu Odjela”, obećava Kajganić.

Kajganić je u oktobru 2021. godine imenovan na poziciju vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Ranije je bio rukovodilac Odjela za ratne zločine i zamjenik tadašnje glavne državne tužiteljice Gordane Tadić – koja je smijenjena sa ove pozicije zbog disciplinskih prekršaja.