Preporuke, slične onima od Evropske komisije, ponovljene su u Izvještaju o radu Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, u kojem se navodi kako ova komisija smatra da Ured treba zauzeti proaktivniju ulogu u suzbijanju koruptivnih pojava, sa stanovištem da treba biti “samostalno tijelo”.
Članovi Komisije smatraju da za rješavanje problema pravosuđa potencijalnu ulogu ima Ured, uz “prateće jačanje institucionalne, finansijske i profesionalne nezavisnosti ove institucije”.
Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navodi kako je potrebna institucionalna odvojenost Ureda. On napominje da fizička odvojenost za njega podrazumijeva i premještanje Ureda u drugu zgradu, izvan zgrade u kojoj se nalazi Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV).
“Onda bi bila i potpuno izdvojena od Suda i Tužilaštva, jer vi imate situaciju da u prostorijama VSTV-a Ured saslušava svjedoke, tako da sudije i tužioci vide ko dolazi”, kaže Arnaut, navodeći kako se ovo ne bi riješilo izmještanjem na drugi sprat u zgradi Vijeća.
Za nezavisno djelovanje potrebno i odvajanje od VSTV-a
Alena Kurspahić Nadarević i Mirza H. Omerović pred Privremenom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosudnom sistemu. Foto: BIRN BiH
Ured disciplinskog tužioca formiran je unutar VSTV-a i zadužen je za procjenu pritužbi i istraživanje navoda protiv sudija ili tužilaca o povredi dužnosti i pokretanje disciplinskog postupka. Ti se postupci vode pred komisijama koje imenuje Vijeće, a puni sastav Vijeća također odlučuje u trećestepenim disciplinskim postupcima.
U svjedočenju pred Istražnom komisijom u Parlamentarnoj skupštini 2020. godine, Alena Kurspahić-Nadarević glavna disciplinska tužiteljica, istaknula je kako se Ured slaže s većinom ranije izdatih preporuka koje se odnose na povećanje integriteta i odgovornosti.
“Ona koja je ključna i važna, a mislimo da bi bila jako potrebna, jeste da Ured disciplinskog tužioca bude samostalno tijelo, jedna posebna institucija odvojena od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća”, kazala je tada Kurspahić-Nadarević, dodajući kako bi se time promijenila i percepcija javnosti prema kojoj Ured nije samostalan u radu, jer je organizaciona jedinica Vijeća.
Ona je tada kazala kako Ured ima propisan visok stepen autonomije, ali da dosta zajedničkih službi dijeli sa odjelima Sekretarijata Vijeća, zbog čega postoje evidencije o istragama, svjedocima, ali i odlascima na službena putovanja.
“Smatramo da bi zbog ovog niza razloga zaista bilo korisno i potrebno da ova institucija – Ured disciplinskog tužioca – bude odvojeno tijelo, a što je u suštini praksa i u uporednom pravu”, istaknula je Kurspahić-Nadarević.
U Izvještaju se, uz Mišljenje Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, navodi kako disciplinski postupci protiv sudija i tužioca i dalje nemaju preventivni učinak, te da disciplinski predmeti koji se pokreću zahtijevaju temeljito, nezavisno i transparentno postupanje.
“Ured disciplinskog tužioca i dalje je izložen pritiscima i zastrašivanju. Na takve prakse se mora snažno reagovati. VSTV mora hitno provesti planove kojima bi se disciplinskom tužiocu osigurala veća autonomija i nezavisnost od VSTV-a, posebno kroz odgovarajuće odvajanje prostorija i infrastrukture”, navedeno je u Izvještaju.
Iz Ureda za BIRN BiH navode kako podržavaju preporuku o odvojenom sjedištu, svjesni zakonskih i budžetskih ograničenja za njeno izvršenje.
Prostorije koje će biti na raspolaganju VSTV-u, a u koje bi mogao biti premješten Ured, su prostorije Državnog tužilaštva koje je početkom ove godine premješteno u jednu od obnovljenih i nadograđenih zgrada u Kompleksu pravosudnih institucija.
“Na ovaj način, nakon useljenja u novu zgradu koje je izvršeno 2018. godine, svi kapaciteti Tužilaštva bit će u adekvatnom radnom prostoru, a također će se osloboditi raniji kapaciteti koji će biti ustupljeni na korištenje Sudu BiH i VSTV-u BiH”, navodi se u saopćenju Tužilaštva od marta ove godine.
O podjeli prostorija unutar Kompleksa, na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz Državnog suda i VSTV-a.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, kaže kako bi se za nezavisnost Ureda on trebao fizički potpuno izmjestiti iz VSTV-a.
“Postoji mogućnost da VSTV, kao krovna institucija, utječe na rad Ureda”, kaže Korajlić, navodeći primjer prema kojem, i na upite o radu Ureda, odlučuju članovi Vijeća, a ne disciplinski tužioci.
Položaj Ureda u očekivanim izmjenama Zakona o VSTV-u
Vijeće ministara i Parlament BiH. Foto: BIRN BiH
Iz Odjela za komunikacije Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovine, za BIRN BiH navode kako planovi kojima bi se osigurala veća autonomija i nezavisnost Ureda od VSTV-a, a koji ne zahtijevaju zakonske izmjene, još uvijek nisu provedeni.
“Zakonske izmjene su potrebne kako bi se još više uvećala autonomija i nezavisnost Ureda, kao i po preporuci nezavisnog stručnjaka u Peer Assessment misiji iz 2016. o disciplinskim procedurama u bh. pravosuđu”, navode iz Delegacije.
U odgovoru podsjećaju da je poboljšanje funkcionisanja pravosuđa – usvajanjem novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, u skladu s evropskim standardima – sastavni dio 14 ključnih prioriteta u dobijaju statusa zemlje kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji. Ovaj zakon jedan je od četiri zakona na čijem donošenju ove godine insistira Evropska unija u BiH.
Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Priebeov izvještaj, navodi kako se VSTV nije uspio pozicionirati kao institucija u službi pravosuđa, te kako se pokušaji – usmjereni na reformu Zakona – opstruiraju skoro deceniju.
Ministarstvo pravde BiH je u julu ove godine predložilo izmjene i dopune Zakona o VSTV-u ali se u njima ne spominje rješavanje pitanja pozicije Ureda disciplinskog tužioca.
Korajlić rješavanje ovog pitanja vidi kao način za postizanje suštinske nezavisnosti Ureda.
“Suštinska nezavisnost se postiže onda kada postane zasebno tijelo, a ne jedinica u okviru VSTV-a. Upravo u Zakonu o VSTV-u treba definirati nezavisnost i kapacitet Ureda, te način funkcionisanja donošenja odluka u disciplinskim postupcima”, kaže ona.
Damir Arnaut navodi kako su ove izmjene prvi korak i da je u njima naznačeno, premda je to, kako kaže, neuobičajeno za zakone, da će se – godinu dana od usvajanja ovog zakona – usvojiti potpuno novi zakon o Vijeću.
“To je predviđeno dugoročnim planom i Komisija je navela da opsežne izmjene o VSTV-u trebaju podrazumijevati institucionalnu odvojenost Ureda disciplinskog tužioca, ali i druge preporuke iz Izvještaja, uključujući viši profesionalni status i iskustvo osoblja Ureda”, kaže Arnaut.
Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije, smatra kako je Ured do sada, i u postojećim okolnostima, demonstrirao zavidnu samostalnost u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
“Pored toga, preporuke iz ovakvih analiza ne treba nekritički prihvatati”, smatra Murtezić, navodeći kako je ova preporuka osnovana, ali da je potrebno obratiti pažnju da se nezavisnost od VSTV-a ne pretvori u zavisnost od nekog drugog.
U februaru ove godine Predstavnički dom Državnog parlamenta usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Ove izmjene i dopune – mjesec dana nakon – nisu prošle u Domu naroda.
Krajem augusta je Državni parlament usvojio jedan od četiri zakona na kojima insistira Evropska unija – izmjene Zakona o javnim nabavkama, ali pred državnim zastupnicima i delegatima se još uvijek nisu našle izmjene i dopune Zakona o VSTV-u.
