Ustavni sud stavio van snage odluku Republike Srpske o neprimjenjivanju “Inzkovog zakona”

Konferencija za novinare Ustavnog suda BiH. Foto: BIRN BiH

Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina te veličanja ratnih zločinaca koji je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila u julu 2021. godine neustavan je, odlučio je Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Odlukom Narodne skupštine bile su stavljene van snage izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Odluka je u petak saopštena na konferenciji za novinare u Brčkom, gdje je u četvrtak zasjedao Ustavni sud.

Zamjenik predsjednika Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman kazao je da je Ustavni sud riješio predmet koji je pokrenut zahtjevom sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika.

“Ustavni sud je utvrdio da predmetni zakon nije u skladu sa Ustavom koji definira Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku državu koja funkcionira na osnovu zakona i također standarda da se u BiH primjenjuje sistem slobodnih demokratskih izbora. Sud je utvrdio da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom”, rekao je Ćeman i dodao da je ovaj zakon predviđao da će se u Republici Srpskoj prestati primjenjivati zabrane koje je nametnuo bivši visoki predstavnik.

“S obzirom da je ovaj zakon usvojio i proglasio visoki predstavnik, postavilo se pitanje dopustivosti. Najkraće obrazloženo i kazano, Ustavni sud se vodio svojom ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao zakonodavna institucija zamjenjujući nadležni organ, a to je u ovom konkretnom slučaju Parlamentarna skupština BiH, i to je državni zakon. Ustavni sud je utvrdio da sporni zakon u Republici Srpskoj prestaje važiti kada naša odluka bude objavljena u Službenom glasniku BiH”, pojasnio je Ćeman.

O zahtjevu sedam delegata iz Vijeća naroda Republike Srpske odlučivalo se na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, na kojoj je bilo prisutno svih devet sudaca i njih devet je dalo svoj glas. Na pitanje novinara sucu Miodragu Simoviću kako su suci glasali, on nije mogao dati odgovor.

“Ja vam ne mogu eksplicitno dati odgovor na to pitanje, jer sudije imaju pravo napisati izdvojeno mišljenje o neslaganju s odlukom ili da daju izjavu o neslaganju. Nekad su sudije glasale protiv, ali nema ni mišljenja ni izjave o neslaganju. Odluka će biti objavljena na službenoj stranici Ustavnog suda te će biti dostavljena svima onima koji su učestvovali u ovom predmetu”, istaknuo je Simović.

Ustavni sud BiH trenutno ima i 11 neizvršenih odluka institucija BiH, što je, kako je rekao predsjednik Suda Mato Tadić, apsurdno, ”jer niti u jednoj zemlji koja ima vladavinu prava ne događa se da se pravomoćne odluke suda ne izvršavaju”.

“Četiri takve odluke odnose se na Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, četiri odluke se odnose na Parlament Federacije, dvije odluke nije izvršila ni Narodna skupština Republike Srpske, jedna odluka je djelimično izvršena i to se odnosi na predmet poznat kao ‘Baralija protiv BiH’. Nažalost, imamo i jedan broj neizvršenih odluka kada su u pitanju individualna prava građana”, pojasnio je Tadić.

Ni Vijeće ministara nije ispoštovalo niti izvršilo jednu od pravomoćnih odluka Ustavnog suda, koja se odnosi na povredu dugotrajnosti istrage u kaznenom postupku pokretanja pitanja ratnih zločina. Ustavni sud BiH je naložio da se isplati nematerijalna kompenzacija, ali Vijeće ministara BiH to još uvijek nije uradilo iako je rok za isplatu istekao.

Trojica sudaca su na konferenciji za novinare kazali da je velik broj neizvršenih odluka po apelacijama isplate novca iz budžeta institucija države, entiteta, a najviše kantona. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u kojima je neizvršenje sudskih odluka kazneno djelo, objašnjeno je. Na pitanje novinara kako je moguće da se pravomoćne odluke sudova ne izvršavaju, Tadić je dodao da je to ogroman problem.

“Kada smo jednom razgovarali sa sucima iz Njemačke, mi smo njih pitali kako oni rješavaju pitanje izvršenja odluka. Oni su nama onda rekli da ponovimo pitanje, jer se kod njih takvo pitanje nikada nije postavilo. Odluka se donese i ona se izvršava. Ja mislim da i jedna zemlja ima zakon o kaznenom djelu za neizvršenje odluka Ustavnog suda kao i odluka Europskog suda za ljudska prava. Mi smo uveli to kazneno djelo da bi se napravio pritisak da se naše odluke izvrše. Nažalost, nikad niko nije odgovarao”, kazao je Tadić.

Suci su rekli kako rade sve da se odluke provedu, ali i da je državnim tužiteljima teško dokazivati krivično djelo.

“Mi obvezujemo u četiri predmeta Parlamentarnu skupštinu BiH da izmjene zakon, u četiri predmeta Parlament Federacije, u dva predmeta Narodnu skupštinu Republike Srpske. I sada se postavlja pitanje da li može odgovarati neko za svoje iznijeto mišljenje prilikom glasanja”, kazao je Tadić.