Srbija razmišlja o “preuzimanju” naftne kompanije u većinskom ruskom vlasništvu
Aleksandar Vučić. Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je da Srbija želi da “razgovara sa Rusima” o Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu dvije ruske energetske kompanije i, ukoliko bude potrebe, da je “preuzme” dok su na snazi sankcije EU-a za ruske naftne kompanije.
Srbija je prodala 51 posto udjela u svojoj jedinoj naftnoj kompaniji “NIS” ruskom energetskom gigatnu Gazpromu 2008. godine, za iznos koji kritičari nazivaju “bagatelnom cijenom” od 400 miliona eura, plus obećano ulaganje od 550 miliona.
Vučić je u srijedu izjavio da, pored rastućih cijena na svjetskim tržištima, “veliki problem je da li naša rafinerija može doći do rezervnih delova, jer je pod sankcijama pošto je u vlasništvu i pod upravom Rusa, a drugi je problem to što pojedini posrednici i trgovci iračke nafte ne žele da rade sa većinski ruskim vlasnicima”.
Vučić je u intervjuu za Pink televiziju izjavio: “Do sada smo te probleme rešavali, videćemo kako da ih rešavamo u budućnosti, da razgovaramo sa Rusima, ako, ne daj Bože, postane neophodno – jer mi nećemo ništa da otimamo – da se naprave uzajamni ugovori, čvrsti ugovori da dok traju [sankcije EU-a] da preuzmemo, kada se povuku sankcije, vi preuzmete i tako dalje.”
Dodao je: “Ali to je samo ako budemo morali, jer mi nećemo da otimamo ničiju imovinu.”
Ruski “Gazprom”, koji nije pod sankcijama EU-a, posjeduje 6,15 procenata NIS-a, ali njegova podružnica “Gazprom Neft”, koja jeste pod sankcijama, ali koje imaju klauzulu izuzeća za Zapadni Balkan, posjeduje 50 procenata.
Većina sirove nafte koju Srbija uvozi stiže preko naftovoda hrvatskog operatera Jadranskog naftovoda (JANAF) i većinom stiže iz Rusije i Iraka.
Izjava o sigurnosti snabdijevanja Srbije iz 2020. navodi da sirova nafta NIS-a pokriva 25 posto ukupnih potreba te zemlje.
Skupa sa rastućim pritiskom da izabere između tradicionalnog saveznika Rusije i svojih težnji ka EU od početka rata u Ukrajini, Srbija se suočava i sa problemima zbog vlasničke strukture NIS-a otkad je Evropska unija nametnula sankcije za ruske energente.
U svom šestom paketu EU je nametnula embargo na uvoz sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije. Ona je takođe zabranila operaterima iz EU-a da “osiguravaju i finansiraju transport, osobito pomorskim rutama, nafte ka trećim zemljama” nakon perioda odgode od šest mjeseci. Ove sankcije imaju neke izuzetke i odgođene rokove za zemlje poput Bugarske, Hrvatske i Češke Republike.
Kada je EU nametnula četvrti paket sankcija 16. marta, obavezala je svoje članice da se ne “upuštaju u bilo kakve transakcije sa pravnim osobama, subjektima ili tijelima osnovanim van granica Unije, čija vlasnička prava direktno ili indirektno u iznosu od preko 50 procenata posjeduje” nekoliko kompanija, uključujući i “Gazprom Neft”.
To je uticalo na NIS, s obzirom da je u to vrijeme “Gazprom Neft” bio u posjedu 56,15 procenata njegovih dionica. Međutim, peti paket EU-a izuzeo je iz te zabrane sve “članice Evropskog ekonomskog prostora, Švicarske ili Zapadnog Balkana”.
