UN: Poricanje zločina znak za potencijalno nasilje

Obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Kako se navodi u studiji “Borba protiv holokausta i poricanje genocida: Zaštita preživjelih, očuvanje memorije i promoviranje prevencije”, poznato je da govor mržnje stigmatizira, marginalizira, te omogućava diskriminaciju, kao i da podstiče na zločine iz mržnje i nasilje velikih razmjera.

“Negiranje genocida i holokausta često je povezano s govorom mržnje, posebno kada se ciljaju pojedinci ili grupe na osnovu specifičnih faktora identiteta. Najozbiljniji slučajevi poricanja genocida i holokausta mogu predstavljati podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje i genocid”, istaknuto je u studiji.

Ured specijalnog savjetnika UN-a je naveo kako je zabrinjavajuće uporno iskrivljenje “historijske stvarnosti” genocida koji su se dogodili, pogotovo u Srebrenici i Ruandi, kao i veličanje počinilaca i govor mržnje koji ga prate.

Uticaj poricanja u stvaranju straha među žrtvama zločina je neupitan, istaknuto je, jer može inspirisati i podstaći mržnju prema zajednicama koje su ranije doživjele zvjerske zločine.

Ovaj osećaj ranjivosti je posebno povećan kada poricanje dolazi od vladinih zvaničnika i kada se ispoljava kroz medije koje sponzorira država, stoji u studiji.

Također se navodi kako veličanje počinilaca genocida i zločina može predstavljati nepremostivu prepreku za odgovornost, kao i poboljšati sposobnost dodatnog raspirivanja mržnje i nasilja.

“Veličanje izjednačava zločince i žrtve, ohrabruje zločince da svoje prošle postupke smatraju pozitivnim i pohvalnim i povećava rizik od potencijalnog počinjenja ovakvih krivičnih djela u budućnosti”, pojašnjeno je.

Sve ovo je, prema stavu Ureda specijalnog savjetnika UN-a, nedopustivo i za osudu, te se s tim mora suočiti u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, te slobode mišljenja i izražavanja.

Među preporukama koje su navedene u studiji za suočavanje sa ovim problemom jeste prvenstveno prepoznavanje i osuđivanje negiranja genocida i holokausta, a Ured skreće pažnju, između ostalog, da bi politički lideri trebali odbaciti istaknute tvrdnje o negiranju genocida i holokausta, ali i sami UN akteri bi trebali odbaciti takve narative.

Suočavanje s negiranjem bi trebalo da se desi i kroz zakonske okvire, a Ured preporučuje, između ostalog, da bi države koje imaju zakone kojima se ovo zabranjuje, trebale i primjenjivati te zakone.

Prema studiji, suočavanje sa ovom problematikom se može raditi i u online sferi na način da se kompanije društvenih mreža ohrabre da usvoje definicije govora mržnje i društvene standarde, kako bi jasnije shvatili da negiranje dovodi do reviktimizacije, diskriminacije i podstiče nasilje.

Negiranje genocida i holokausta može se spriječiti i kroz obrazovanje, a u studiji se navodi, između ostalog, kako bi kurikulum o genocidu i drugim zločinima trebao sadržavati tačne informacije o prošlosti jedne zemlje, te bi se trebao temeljito podučavati i to ne samo na nižem obrazovnom stepenu.

Ono se također može spriječiti i kroz proces memorijalizacije i tranzicione pravde, a među preporukama jeste da bi UN akteri trebali podržati napore memorijalizacije koji poštuju pravo na istinu za sve.

Studija je objavljena prošlog mjeseca, a nastala je u saradnji sa Institutom “Jacob Blaustein” za unapređenje ljudskih prava.