Velika Britanija šalje vojne stručnjake u BiH za suprotstavljanje ruskom uticaju
This post is also available in: English
Boris Johnson tokom posjete Sarajevu, april 2017. godine. Foto: EPA/FEHIM DEMIR
Na zahtjev NATO štaba u Sarajevu u BiH će biti raspoređeni jedan britanski vojni stručnjak za suzbijanje dezinformacija i jedan civilni strateški savjetnik za odbranu radi podrške i obuke Oružanih snaga.
U saopštenju britanskog premijera se navodi da se Bosna i Hercegovina suočava sa najvećom prijetnjom u svom postojanju u postratnom periodu, dok secesionističke vođe aktivno rade na stvaranju sukoba uz podršku Moskve, a kao dio ruskog plana za podrivanje stabilnosti i euroatlantskih integracija u regionu.
Cilj Velike Britanije je ojačati sposobnost Štaba NATO-a i same Bosne i Hercegovine da se odupru štetnim utjecajima i blokiraju nastojanja za podrivanje demokratije u Bosni i regionu.
“Ne možemo dozvoliti da Zapadni Balkan postane još jedan teren za pogubne težnje [Vladimira] Putina”, kazao je Johnson.
“Zbog toga mi pojačavamo podršku Bosni i Hercegovini odazivajući se na poziv naših prijatelja da pomognemo u zaštiti mira koji oni s pravom zaslužuju”, dodao je on.
Velika Britanija također planira dodijeliti 750.000 funti za uspostavu centra za cyber sigurnost pri Univerzitetu u Sarajevu s ciljem učinkovite borbe protiv cyber napada prije opštih izbora.
Velika Britanija također planira blisko surađivati sa lokalnim medijima i institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje posljedica laži i dezinformacija.
Ta odluka Velike Britanije dolazi zadnjeg dana NATO samita u Madridu, na kome su uzeli učešća i predstavnici BiH.
Član Predsjedništva Milorad Dodik snažno podupire politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. On je jedan od posljednjih evropskih lidera koji se susreo sa Putinom 17. juna na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, gdje se Putinu zahvalio što je održao niske cijene plina za njegov entitet.
Ranije ovog mjeseca Velika Britanija je najavila raspoređivanje oko 40 vojnika u BiH radi osiguravanja “slobodnih i poštenih” izbora i borbe protiv neimenovanih “štetnih vanjskih uticaja”.
Težnje Bosne i Hercegovine za pridruživanje NATO-u datiraju još iz 2006. godine, ali uprkos mnogim poduzetim koracima i reformama, članstvo joj nikada nije dodijeljeno uglavnom zbog internih političkih blokada.
Većina Srba ne želi se pridružiti Atlantskoj alijansi, posebno zbog uloge NATO-a u istjerivanju srpskih snaga sa Kosova.
U februaru 2021. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine poduzelo je značajne korake na putu ka euroatlantskim integracijama usvajanjem Programa reforme za NATO i osnivanjem komisije za suradnju sa tom Alijansom.
