“Sigurnosne provjere sudija i tužilaca – stanje, izazovi i perspektive”: Potrebno jačanje pravosudnog sistema

Sud BiH i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Mirza H. Omerović, zamjenik glavnog disciplinskog tužioca u Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), kazao je kako je BiH u samom vrhu zemalja članica Vijeća Evrope prema broju pokrenutih disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca, te da u BiH ne postoji mogućnost da sudija i tužilac bude razriješen, nikako osim disciplinskim postupkom.

“Praktični problem koji se javlja prilikom apliciranja kandidata na sudijske i tužilačke pozicije predstavlja nepostojanje sistemskog institucionalnog mehanizma provjere dostavljenih dokumenata i informacija aplikanata i da VSTV u suštini poklanja povjerenje informacijama i podacima koje su ponudili kandidati”, rekao je Omerović.

Prema njegovim riječima, Zakon o VSTV-u koncipiran je prema zakonodavnim rješenjima zemalja razvijenih demokratija, čije pravne tradicije podrazumijevaju visok stepen razvijene svijesti pripadnika pravne struke, kao i primjerenih i odvraćajućih sankcija za one koji pokušaju da prevarnim radnjama napreduju u okviru sistema, što, kako objašnjava Omerović, ovakav stepen povjerenja i nedostatak kontrolnih mehanizama ne odgovara trenutnom stanju u BiH pravosuđu.

Kako je kazao, Zakon o VSTV-u ne pruža dovoljne garancije za uspostavljanje potrebnog stepena integriteta nosilaca pravosudne funkcije koji bi povratio povjerenje javnosti u ispravno funkcionisanje pravosudnog sistema.

“Dokumenti i informacije koje kandidati dostavljaju VSTV-u prilikom apliciranja na upražnjene pozicije u pravosuđu nisu podložni sistematskim provjerama”, naveo je on.

Progresivne izmjene i dopune postojećeg Zakona o VSTV-u, prema trenutnom stanju stvari, neće dobiti podršku zakonodavne vlasti, objasnio je Omerović, dodavši kako se očekivanja sve više svode na eventualnu intervenciju Ureda visokog predstavnika u BiH.

“Redovni mehanizmi su se pokazali neefikasnim, stoga je potrebno uvođenje nekih vanrednih mehanizama”, kazao je Omerović.

Na skupu se obratio i Damir Kontrec, sudija Vrhovnog suda i predsjednik Udruge sudaca Republike Hrvatske, koji je objasnio kako su sigurnosne provjere sudaca u Hrvatskoj uvedene 2010. godine i to samo za takozvane uskočke suce.

Nakon nekog vremena, kako je objasnio Kontrec, to se proširilo na kandidate za suce koji prvi put stupaju na sudačku dužnost, te kandidate za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

“Cijeli taj postupak provođenja donosi određene probleme u praksi, a prije svega probleme o tome što ako se utvrdi da za nekog od kandidata postoji sigurnosna zapreka ili sigurnosni rizik”, kazao je Kontrec, dodavši kako osobe koje su bile predmet sigurnosne provjere nisu bile upoznate sa izvještajem Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima iz 2022. godine, uvedena je stalna periodična sigurnosna provjera svih sudaca u Republici Hrvatskoj.

“U ovoj noveli zakonskog rješenja nisu sudjelovali niti predstavnici Vrhovnog suda, niti predstavnici UHS-a, dakle nije sudjelovala struka, pri čemu su i Opća sjednica Vrhovnog suda i Upravni odbor UHS-a izrazili protivljenje takvom zakonskom rješenju, smatrajući da za isti nema nikakvog racionalnog obrazloženja”, kazao je Kontrec, dodavši kako primjedbe nisu prihvaćene od strane Ministarstva pravosuđa i uprave.

Ministarstvo pravosuđa i uprave zatražilo je mišljenje od Venecijanske komisije te su, dok su čekali mišljenje, usvojili zakon, ali kako je objasnio, mišljenje je bilo negativno po Ministarstvo.

Kontrec je rekao kako se sigurnosnim provjerama sudaca neće postići bolja percepcija sudske vlasti u javnosti, niti će se time povećati povjerenje u sudsku vlast.

Kako je objasnio, prema “Justice Scoreboardu” za 2022. godinu, jedino Republika Hrvatska u EU ima normativno uređeno da svi suci moraju biti podvrgnuti sigurnosnoj provjeri, dok u 17 zemalja članica EU suci nisu podvrgnuti sigurnosnoj provjeri, a u devet zemalja se sigurnosna provjera sudaca vrši prilikom prvog imenovanja, odnosno u slučaju imenovanja na posebna mjesta.

“Ne vidim zbog čega bi nositelji sudbene vlasti trebali imati u Hrvatskoj sigurnosne provjere, a takve stalne sigurnosne provjere nemaju u izvršnoj vlasti niti u zakonodavnoj vlasti”, zaključio je Kontrec.

Kako je rečeno na skupu, modeli u državama su različiti, međutim zaključeno je da je za obje države potrebno da postoje mehanizmi koji mogu utvrditi “opasnosti od nekoga za cijeli sistem”, te je potrebno raditi na integritetu sudija i tužilaca i cijelog pravosudnog sistema.

Ovaj stručni skup održan je u organizaciji Zajedničkog koordinacionog tijela Udruženja sudija i tužilaca u BiH (ZKT) u okviru EU projekta “Jačanje pravnih stručnjaka 2021”.