“Pravo na pravdu”: Neophodno krivično gonjenje odgovornih za visoku korupciju

Javna debata “Pravo na pravdu”. Foto: Screenshot

Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u BiH, tokom uvodnih obraćanja kazao je da 90 posto građana smatra da se sistem nije poboljšao u protekle dvije godine te da je povrat povjerenja u pravosudni sistem jedan od najvažnijih prioriteta.

“U proteklom periodu smo bili svjedoci propuštenih prilika. Iako se spominje opredijeljenost za članstvo ka EU, nema konkretnih koraka. ‘Pokušavamo da radimo bolje’, oni kažu, ali to rade neustavnim sredstvima, i to je potpuno neprihvatljivo. Nije mi zadovoljstvo da nijedan prioritet u oblasti prava nije ispunjen”, rekao je Sattler, dodavši da je krajnje vrijeme da pravosudne institucije počnu raditi na presuđivanju i krivičnom gonjenju visoke korupcije.

“Vrlo je važno da se donesu odredbe za zaštitu osoba koje prijave korupciju, da se prekinu veze između nosilaca javnih funkcija i krivičnog miljea”, poručio je ambasador Sattler te podsjetio da je Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosuđu objavila izvještaj čiji sadržaj je sličan “Priebeovom”.

Michael J. Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini, kazao je da se može tvrditi da od 2020. godine BiH ide u pogrešnom pravcu u oblasti vladavine prava.

“Smatra se da je 90 posto javnih nabavki od oktobra 2020. do septembra 2021. godine podložno korupciji. Vrijednost tih nabavki je bila 130 miliona konvertibilnih maraka (KM)”, rekao je ambasador Murphy, dodavši da i ankete među građanima pokazuju da je korupcija jedan od najvećih problema s kojima se BiH susreće i iz koje, kako je kazao, godišnje odlazi između 500 i 5.000 ljudi.

Da građani vjeruju u mogućnost promjena te da pri gubljenju nade traže svoju mogućnost negdje drugdje, mišljenja je bila i Alma Zadić, ministrica pravde Republike Austrije, koja je rekla da korupcija ne podrazumijeva samo povredu zakona, nego da ima ogroman utjecaj na škole i institucije te lišava mlade mogućnosti da stvore bolju budućnost.

Tokom prvog panela Darija Softić-Kadenić, ministrica pravde Kantona Sarajevo, ukazala je na nepostojanje zadovoljavajućeg pravnog i institucionalnog okvira za unapređenje integriteta u javnom sektoru, kao i nepostojanje sankcija. Rekla je da ona nikad nije svjedočila pokušaju da se uskrate sredstva kako bi se spriječio rad pravosuđa, ali da pravosudne institucije malo komuniciraju svoje potrebe prema ministarstvima.

Govoreći o načinu na koji mediji i civilno društvo mogu dovesti do jačanja integriteta, Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), podsjetio je na kampanju BIRN-a BiH nakon koje su tužilaštva, ali i dalje sa izuzetkom, počela objavljivati optužnice.

On je kazao da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) konačno, nakon šest godina, usvojilo Komunikacijsku strategiju, kojom se šalju preporuke, ali ne i obavezujući nalozi pravosudnim institucijama.

“Mi imamo jedno, rekao bih, kvalitetno razumijevanje koji su to problemi, ali to, nažalost, ne dovodi do pomaka, upravo zbog odbijanja unutar institucija i, naravno, zbog političkog upliva u donošenje odluka da se takve stvari pomjere naprijed”, kazao je Džidić te dodao da su neki od problema “gotovo pa nevjerovatni”, navodeći primjer uskraćivanja praćenja suđenja za korupciju zbog neadekvatnog ažuriranja sudskih rasporeda.

Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), rekla je da ponekad postoje reakcije institucija nakon istraživačkih tekstova, koje rezultiraju pokretanjem istrage, ali da i kada dođe do optužnica, sudski procesi traju dugo.

Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala (TI) BiH, tokom obraćanja je podsjetila da Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo nema nijedan predmet visoke korupcije, dok je Državno tužilaštvo tokom 2021. godine podiglo jednu optužnicu za koruptivno djelo visoke korupcije, o čemu je BIRN BiH pisao.

“Često se osjećam licemjerno kad pozivamo ljude da prijave korupciju, a onda u isto vrijeme pričam kako se ne radi ništa po prijavama korupcije”, kazala je Korajlić.

Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital.ba, rekao je da su novinari i svi medijski radnici pomalo razočarani te da gube volju da pišu o nečemu.

“Za 25 godina rada u novinarstvu, nikad se nije desilo da nas bilo koji tužilac nazove i upita: ‘Imate li neke dokaze?’ To je šokantno, nevjerovatno, da mi možemo pisati toliko godina i da se ništa ne dešava”, kazao je Vukelić.

Džermin Pašić, tužilac Tužilaštva BiH, rekao je da je tužilac u sistemu prva stepenica u prepoznavanju krivične prijave.

“Ne treba on tražiti razgovor s novinarom. On je na osnovu jednog novinskog članka obavezan da formira predmet ukoliko postoji osnov sumnje”, kazao je Pašić te dodao da pojedinac nema institucionalnu podršku, već “opstrukciju organa koji su dužni pružiti pomoć”.