Sutra premijera dokumentarnog filma o opsadi Sarajeva
Predstavljanje filma “Prsten za glavu aždaje”. Foto: BIRN BiH
“Sarajevo i opsada Sarajeva jedan je od najviše zanemarenih događaja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Veoma mali broj je onih koji su odgovarali za zločine i teroriziranje građana Sarajeva. Ovaj film predstavlja jedno trajno svjedočenje i dokumentovanje činjenica o svemu onom što se događalo u Sarajevu u periodu opsade”, rekao je Ahmed Kulanić, direktor Fonda Memorijala KS, na početku press konferencije na kojoj je film predstavljen.
Autor Avdo Huseinović je kazao kako se sutra, 27. maja, navršava 30 godina od prvog velikog masakra u redu za hljeb, te je ta “matrica podvale i teza kako smo se sami granatirali živa i 30 godina poslije”. U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Huseinović je rekao kako mu je kao ideja za naslov filma poslužila rečenica Ratka Mladića od 12. maja 1992. godine, kada je postavljen za glavnog komandanta Vojske Republike Srpske (VRS).
“Na onoj čuvenoj sjednici u Banjoj Luci, kada je usaglašeno šest strateških ciljeva srpskog naroda u Bosni. On je tada u svom uvodnom izlaganju rekao: ‘Pa to je, ljudi, genocid što vi od mene tražite.’ Rekao je i jednu rečenicu: ‘Mi moramo staviti prsten oko aždajine glave – Sarajeva. To je prvi prioritet.’ Sarajevo je aždaja, prsten oko vrata je opsada”, kazao je Huseinović, dodavši kako je opsada već tada bila uspostavljena, te da niko nije mogao izaći iz grada.
Huseinović je rekao kako se u ovome filmu bavio manje poznatim detaljima o poznatim stvarima.
“Onaj slučaj čuvenih banana na Bistriku iz novembra 1991. godine. Radilo se o velikom broju artiljerijskih projektila koji su iz Crne Gore išli za Kalinovik. A onda je to, na pritisak građana, trebalo smjestiti u magacine MUP-a. Ali, naravno, oni su već naredni dan završili na svom odredištu u Kalinoviku, a za pola godine su već ispaljivani na grad Sarajevo”, kazao je Huseinović.
Dodao je kako u ovome filmu otkriva ko stoji iza organizacije antiratnih demonstracija i svenarodnog parlamenta, za šta kaže da posjeduje dokumente.
“Imam knjigu Borisava Jovića, koji je bio jedan od ključnih političara tadašnje Jugoslavije. Imam presretnute razgovore Karadžića i Miloševića, imam izjavu akademika rahmetli Muhameda Filipovića, koji spominje ko je čovjek koji bi trebao biti instaliran na čelo te tzv. Vlade spasa, a ustvari to je trebalo da se završi po onom principu kako je 70 posto Bosne završilo. (…) To je bio plan ovih antiratnih demonstracija. Ljudi koji su tu došli to nisu znali, ali su imali želju da upute svoj glas mira. Na kraju se to počelo odvijati u neželjenom pravcu za organizatora”, zaključio je Huseinović.
