Rizvanović i ostali: U Boderištu zarobljeno 12 pripadnika čete Posavske brigade

Admir Rizvanović i ostali Foto: Sud BiH

Radovan Radinović, general u penziji, kao vještak Državnog tužilaštva rekao je kako je predmet njegovog vještačenja bio događaj od 8. marta 1993. godine u Boderištu u blizini Brčkog, u odnosu na raspored jedinica sukobljenih strana i značaj borbenog okršaja.

Ofanzivnu akciju na Boderište izveo je Policijski bataljon Istočnog bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), kazao je Radinović i naveo kako Policijski bataljon inače nije namijenjen za to.

“Akcija je izvedena 8. marta 1993. godine u ranim jutarnjim satima i vrlo brzo je postignut uspjeh”, rekao je Radinović, dodavši da je položaj Boderišta bio jako bitan jer je nadilazio položaj i jedne i druge strane, te da je hitno morala uslijediti intervencija Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) jer bi joj inače bio ugrožen položaj.

Policijski bataljon trebao je smijeniti Posavski, pri čemu je starješina jednog trebao sačekati starješinu drugog bataljona da bi ga upoznao sa situacijom, što nije ispoštovano, kazao je Radinović.

“Snage koje su ih trebale zamijeniti mislile su da drže položaj, pa su upali u zasjedu”, rekao je Radinović, napomenuvši kako mu nije poznato da li je povlačenje Policijskog bataljona bilo naređeno.

Na pitanje tužioca Saše Sarajlića o pretpočinjavanju formacija tog dana, vještak je naveo kako je za protunapad korištena 108. pješadijska brigada, te da nije našao dokumente o pretpočinjavanju, ali da ga je bilo.

On je kazao da je komandant 108. pješadijske brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i de facto i de jure komandovao i da je odgovoran za ponašanje, te da snosi odgovornost.

Vještak je rekao kako je, prema dokazima kojima je raspolagao, posljedica akcije bilo zarobljavanje 12 pripadnika čete.

“U borbenom izvještaju komande IBK-a od 9. marta ima podatak da je nestalo 13 boraca iz čete Posavske brigade”, kazao je Radinović i naveo kako je 14. marta general Ratko Mladić poslao telegram povodom zarobljavanja i pogibije tih vojnika.

Radinović je saslušan na suđenju protiv Admira Rizvanovića, Smajila Omerovića, Jasmina Huskanovića, Ramiza Pljakića i Hazima Fazlovića, koji su optuženi za ubistvo i mučenje 11 zarobljenih pripadnika VRS-a, 8. marta 1993. u selu Boderište.

Rizvanović, Omerović i Huskanović optuženi su kao pripadnici Interventne jedinice 3. bataljona 108. brigade ABiH. Pljakiću, koji je, prema optužnici, bio komandant 108. brigade ABiH, i Fazloviću, komandantu 3. bataljona, na teret je stavljeno da su propustili kazniti podređene za počinjeni zločin.

Na pitanje Kadrije Kolića, branioca Omerovića, vještak je naveo kako u dokumentaciji ABiH i HVO-a o borbenim dejstvima u vezi sa 8. martom 1993. godine nije spomenuto zarobljavanje, te potvrdio kako se u dokumentima VRS-a navode podaci o 12, 13 i 15 zarobljenih.

Na tvrdnju branioca Kolića da je riječ o navodnom zarobljavanju, Radinović je naveo kako nije navodno ako se iz dokumentacije vidi da je zarobljavanja bilo, pojasnivši da broj može biti različit jer je bilo ubijenih.

Vještak je potvrdio tvrdnje Lejle Čović, braniteljice Fazlovića i braniteljice u zamjeni optuženog Pljakića, da je nalaz i mišljenje izrađen na osnovu naredbe Tužilaštva Brčko distrikta, a potom dopunjen naredbom Državnog tužilaštva.

Čović je citirala dio izvještaja u kome se navodi da postoje “indicije da je došlo do zarobljavanja” tražeći pojašnjenje, na što je vještak rekao kako je termin “indicije” koristio u nedostatku boljeg izraza. On je potvrdio kako se u dokumentima ABiH i HVO-a ne navodi zarobljavanje na Boderištu, te da je tokom izrade nalaza i mišljenja imao izjave svjedoka ispitivanih tokom istrage.

Potvrdio je i da je na osnovu Izvještaja ABiH od 11. marta 1993. godine u kome stoji da je komandant 108. motorizovane brigade bio na licu mjesta u Boderištu, istaknuvši kako ovaj podatak smatra tačnim iako se u drugim izvještajima ne navodi.

“Komandant korpusa je 11. marta izvijestio da je bio na komandnom mjestu i taj podatak je saopćen i ne mora biti ponovljen”, kazao je Radinović.

Na njegov nalaz i mišljenje branioci Kolić, Crnovršanin i Čović su iznijeli prigovor zakonitosti. Kolić je naveo kako su određene činjenice zasnovane na izjavama svjedoka, što nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku (ZKP).

Statusna konferencija zakazana je za 17. maj, a početak izvođenja dokaza Odbrane za 14. juni 2022. godine.